Gordan Gledec, dekan zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva izazvao je lavinu reakcija svojim govorom u srijedu prilikom svečane dodjele ugovora za financiranje istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama.
Jedan od razloga je i to što čelni ljudi hrvatskih sveučilišta ne istupaju dovoljno često s tako otvorenim viđenjem problema koji ih muče.
- Svaki put kada se potpisuje ovakav ugovor mi ga potpisujemo s grčem u želucu, jer sada slijedi vječita bitka s administracijom, borba za priznavanje troškova, hoće li se nešto priznati ili neće, administriranje svaka tri mjeseca dok je to u Europi dva puta u tri godine - kazao je Gledec, dodajući kako se provedbena tijela miješaju i u najsitniji dio projekta, zbog čega istraživači više vremena potroše na administraciju nego na samo istraživanje.
Zbog toga, kazao je, imaju osjećaj kao da se na njih gleda kao na lopove i kriminalce umjesto na ljude koji uz pomoć države žele graditi bolju Hrvatsku.
- Pitamo se koje ćete sve dokumente tražiti od nas, i to dokumente koje država već ima. Plaće, izvadci plaća, PDV obrasci sve dokumenti koje država ima, ali zašto se traži od nas da administracija projekta bude deset puta od istraživačkog doprinosa i prijave projekta? Na to nismo nikada dobili odgovor - istaknuo je dekan FER-a.
I dok se ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić zbog ovih riječi dosta naljutio, Gledecu su stigle brojne pohvale za izgovoreno. No dekan FER-a zaslužuje pohvale zbog brojnih drugih stvari. Gledec je na mjesto dekana izabran prije dvije godine, te je s tada izabranim prodekanima dodatno podigao rejting jednog od najjačih fakulteta u Hrvatskoj, ali i šire.
Za FER kao prvi izbor fakulteta na lanjskom se upisu prijavilo 1300 maturanata, koji su se natjecali za 640 mjesta. Od 640 brucoša, 429 ih je bilo među 1000 najboljih maturanata na državnoj maturi iz matematike (A razina), dok ih je 445 bilo među 1000 najboljih na državnoj maturi iz fizike.
To je najbolja generacija studenata koju je FER upisao otkako se provodi državna matura, kazao je sam Gledec u razgovoru za Jutarnji list u srpnju.
S timom je osuvremenio cijeli studijski program. Od jeseni 2018. krenuo je program FER3, sedmi program u povijesti fakulteta, a ove jeseni fakultet planira pokrenuti studij na engleskom jeziku, za koji stižu upiti s Bliskog Istoka, te sjeverne Afrike.
Pod Gledecovim vodstvom ove je jeseni na FER-u pokrenut i prvi Centar za umjetnu inteligenciju u Hrvatskoj. Inače, na FER-u se odvija oko 170 projekata, od kojih je 75 posto domaćih, te 25 posto međunarodnih.
- Kada gledamo Obzor 2020., glavni istraživački program EU, onda na FER i Institut ‘Ruđer Bošković’ otpada 30 posto cjelokupnoga visokoškolskog i istraživačkog udjela po novcu i 20 posto po broju projekata, s time da se na FER-u, osim istraživanja, radi i nastava. Sada imamo tri nova projekta pa ćemo u broju projekata vjerojatno dostići ‘Ruđer’. No, financijski su oni nešto bolji. Trenutačno naši aktivni projekti unutar Obzora 2020. vrijede sedam milijuna eura. Zahvaljujući tome, od gotovo 600 zaposlenih na FER-u, njih 200 zapošljavamo na teret sredstava iz projekata. Mjesečno iz europskih projekata uplatimo i do milijun kuna u državni proračun - kazao je Gledec za Jutarnji.
Inače, 47-godišnji Gledec i sam je završio FER, te je dobitnik srebrne plakete "Josip Lončar" za posebno uspješnu doktorsku disetaciju u akademskoj godini 2003/04. Kao izvanredni profesor zaposlen je u Zavodu za primijenjeno računarstvo FER-a, ima objavljenih 20-ak radova na domaćim i stranim znanstvenim i stručnim skupovima, te radi na projektima suradnje s gospodarstvom. Surađuje s Ministarstvom znanosti i obrazovanja na stručnim projektima vezanim uz računalnu potporu obrazovanju, te je član IEEE-u, udruge za napredak tehnologije s više od 400.000 članova, te koja djeluje u 165 zemalja.