Naravno da sam razočarana, kažu da je ovo najlošija godina otkad maturanti pišu ispite, a to uopće nije istina! Neka pogledaju u svoj sustav, okrivljuju nas, a mi nismo ništa krivi, mi smo učenici koji žele učiti, koji idu u školu, na natjecanja, koji vole ono što rade.
Evo, ja sam stavila samo medicinu na svoj popis za upis fakulteta, zato što je to ono što ja želim. Čekat ću ako treba jednu, dvije, tri godine, koliko treba, da prođem u tom korumpiranom sustavu, upozorila je jučer zagrebačka maturantica Marija Mežnarić ispred Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO).
Marija je jedna od nekoliko tisuća maturanata koji su ovaj vikend uložili prigovore na testove, no pažnju je ove godine “ukrao” rekordan broj učenika koji nisu uspjeli dobiti pozitivnu ocjenu na jednom ili više ispita državne mature.
'Ne primamo stranke'
Marija i njezini vršnjaci iz Splita, koji su s roditeljima jednako tako “poljubili” vrata NCVVO-a, nisu pali maturu. Dobili su vrlo dobar, no Marija ističe kako su - prevareni.
Najgore od svega, kažu, na svoje prigovore dobili su automatizirane odgovore i odbijenice, tijekom vikenda nije bilo nikoga koga bi mogli pitati za savjet, a jučer im je na porti NCVVO-a tek rečeno:
- Ne primamo stranke!
- Stranke? Pa nismo mi stranke. Samo želimo da netko siđe i pogleda s nama testove.
Marija, maturantica Prirodoslovne gimnazije Vladimira Preloga u Zagrebu, novinarima je objasnila kako je iz tri testa koji su joj bili važni za upis na Medicinski fakultet dobila vrlo dobar, no pri pregledu testa uvidjela je da joj nisu priznati mnogi točni odgovori ili nije uopće objašnjeno što je pogrešno.
I ne samo to. Marija tvrdi da su joj na prigovor koji je slala zbog eseja iz hrvatskog jezika poslali objašnjenja za zadatke s testa iz hrvatskog jezika. Jučer na to, primjerice, nije dobila pojašnjenje.
Značajno više prigovora
Kako ističe, tih nekoliko bodova koštat će je upisa na Medicinski fakultet, za koji se spremala cijelu srednju školu.
- Centar mora postupati prema svim pristupnicima na isti način, neovisno o tome nalaze li se ispred zgrade NCVVO-a ili ne. Upravo su iz tog razloga svi predmeti njihova prigovora digitalizirani, nalaze se u Središnjem registru državne mature i na jednak način dostupni pristupnicima diljem RH i šire. Također se, ni uz najbolju volju, na ulici nikome ne može dodijeliti bod nego samo putem aplikacije. Svi su koraci u aplikaciji SRDM snimani i moraju se odvijati prema važećem Pravilniku o polaganju državne mature i važećim Pravilima Centra - odgovorili su nam iz Centra, ističući kako su sve koji su jučer došli usmeno uputili na njihova prava.
No kako saznajemo u “Vladimiru Prelogu”, ali i u drugim školama čiji su učenici polagali biologiju, ove je godine upravo iz tog predmeta bilo znatno više prigovora nego inače.
Svaki deseti gimnazijalac
A prigovora je bilo poprilično ove godine. Prema službenim rezultatima državne mature 2018/2019., koje je NCVVO predstavio jučer, stiglo je 3668 prigovora, od kojih je 63 posto, odnosno njih dvije trećine, odbijeno. Lani je prigovora bilo oko 2600.
Što se tiče samih rezultata mature, brojka objavljena prošli tjedan tek se neznatno smanjila nakon prigovora. Maturanti su prikupili 8748 jedinica iz hrvatskog jezika i matematike. Maturu, koja je za njih obavezna, pao je 1041 gimnazijalac, dakle svaki deseti, što je gotovo dvostruko više nego lani. Među učenicima strukovnih škola, kojima državna matura nije uvjet za završetak škole, ali jest za upis na fakultet, negativnu ocjenu dobilo je njih 6947. Ovih učenika je i najviše izašlo na ispite.
Zanimljivi su i podaci o ocjenama učenika koji su pali. Gotovo 70 posto onih koji na državnoj maturi ne mogu proći matematiku, primjerice, iz matematike su imali dovoljan ili dobar tijekom sve četiri godine. Isto tako, odlikaši su i maturu polagali s visokim ocjenama.
S dvojkama se ne prolazi
- Poruka koju danas želim poslati je da samo oni učenici koji kontinuirano rade tijekom srednjoškolskog obrazovanja mogu postići dobre rezultate na ispitima državne mature.
Ocjene na državnoj maturi nisu u potpunosti odraz školskih ocjena, ali one su međusobno povezane - istaknula je Natalija Ćurković iz Istraživačko-razvojnog odjela NCVVO-a, a ravnateljica Centra Ivana Katavić posebno je istaknula kako i ovi rezultati, ali i međunarodne procjene na koje NCVVO stalno upozorava, potvrđuju da su postignuća hrvatskih učenika sve slabija. Katavić je istaknula kako je trend matematičke, prirodoslovne i čitalačke pismenosti (koji se procjenjuje, primjerice, PISA testovima) stabilan, no rezultat je i dalje jako loš. Čak trećina hrvatskih učenika je ispod osnovne razine matematičke pismenosti.
- Obrazovni sustav sa svim svojim sastavnicama treba preuzeti odgovornost za rezultate državne mature.
Neophodna je provedba nacionalnih ispita koji dovode do toga da imamo jak okvir za vrednovanje. Moraju biti postavljeni jasni nacionalni standardi te povezanost svih sastavnica - nabrojila je Katavić.
Dobro napisali hrvatski
Jedan od primjera nestandardiziranosti sustava su, primjerice, i eseji iz hrvatskog jezika.
Upravo zbog njih je bilo vrlo mnogo negativnih ocjena, čak nula, jer je značajan broj učenika predao prazan papir. S obzirom na to da je negativna ocjena iz eseja značila pad cijelog testa hrvatskog, u NCVVO-u time djelomično tumače čak trećinu padova iz hrvatskog jezika.
Naime, riješenost ispita onih koji su prošli je između 61 i 70 posto, što upućuje na to da su oni koji su prošli, dakle napisali esej, bili dobro pripremljeni.
Zbog toga u NCVVO-u apeliraju na Ministarstvo znanosti i obrazovanja da promijeni odluku kojom se od iduće godine esej neće odvojeno ocjenjivati.
Iva je najbolja
Naime, ističu, upravo ovako se može dobiti jasniji dojam o pripremljenosti maturanata i dobiti objektivnija slika njihova znanja.
Inače, prosječna ocjena ovogodišnjih matura je trojka iz hrvatskog te niže razine engleskog, kao i dvojka iz matematike. Učenici su već tradicionalno najbolje riješili testove iz stranih jezika, višu razinu engleskog položili su s prosječnom četvorkom.
Također ih je mnogo izašlo na test iz informatike, no za razliku od lani, samo je jedna učenica uspjela dva ispita položiti sa stopostotnom točnošću. Učinila je to Iva Barać iz III. gimnazije Split i to na testovima iz matematike i fizike. Ona će biti i dobitnica nagrade “Marin Soljačić”.
Je li ova reforma dobra, vidjet ćemo tek za tri godine
Učenike se apsolutno ne može ‘kriviti’ za sve lošije rezultate na državnim maturama, jasna je ravnateljica NCVVO-a Ivana Katavić. U razgovoru za 24sata ona je jasno istaknula kako je njihov uspjeh slika cijelog sustava koji se nužno treba mijenjati.
- Mi smo ovim rezultatima i međunarodnim istraživanjima pokazali da su promjene neophodne, a na temelju uspjeha različitih zemalja EU i svijeta mora se napraviti sljedeće: Vrlo je važno postaviti jasan cilj reforme, nakon toga uvesti jasne standarde, uvesti jasan nacionalni okvir i, naravno, kontinuirano provoditi vanjsko vrednovanje, a ono što je kod nas neophodno su nacionalni ispiti jer preko njih definirate nacionalne standarde - ističe.
Najveća bojazan, ističe ona, u NCVVO-u trenutačno postoji zbog pripreme potpuno izmijenjene državne mature za školsku godinu 2021/2022., prema novim kurikulima.
- Bit će puno bliža testovima koje smo koristili za provjeru ispitivanja kompetentnosti rješavanja problema u eksperimentalnom programu Škole za život. Nove mature i kurikuli bi definitivno mogli približiti postignuća naših učenika onim najboljima. No to će definitivno zahtijevati promjenu načina vrednovanja, pa jasne standarde i nacionalni okvir. Je li ova reforma uspješna, vidjet ćemo tek s tom maturom - zaključuje Katavić.
Pripreme ne pomažu ako se ne uči od prvog dana
Svi naši rezultati pokazuju kako maturu prolaze oni koji stalno i kontinuirano uče sve četiri godine. To je moja preporuka novim srednjoškolcima, kaže Ivana Katavić.
Zadnja odluka je na Ministarstvu
Ministarstvo znanosti i obrazovanja odlučuje o testovima za maturu, pa će tako odlučiti i o tome hoće li se iduće godine esej ocjenjivati zajedno s testom iz hrvatskog. U NCVVO-u apeliraju na ministricu da ocjenjivanje eseja ostavi izdvojenim jer to daje objektivniju sliku.