Ne živimo samo u uzbudljivim vremenima, nego u doba apsolutnog trijumfa globalizacije, koja se svijetu srušila na glavu zbog jedne šišmišove juhe. Ovaj tradicionalni obrok s vuhanske mokre tržnice bacio je zapadnu ekonomiju na koljena, dok je u novom hladnom ratu između Trumpove Amerike i kineskog partijskog kapitalizma pod povećalo međunarodne zajednice upala jedna “obična” moderna aplikacija, najviše popularna među klincima mlađima od 20, koji uz tri do 15 sekundi duge zvukove/glazbu izvode... sve i svašta.

Red komedije, red plesa i playbacka. Milijuni uloženi u marketing nisu imali ni približno toliko učinka kao jedan jedini 15 sekundi dugi video iz prosinca 2018. Gumeni bomboni plesali su na “Someone Like You” Adele.

Viralni fenomen je rođen, a TikTok kreće na putovanje do statusa najpopularnije aplikacije na svijetu. Ako su nekad govorili da će revolucija biti na televiziji, a to smo, od Rumunjske do Ukrajine, ionako već doživjeli, onda je logično da će se Treći svjetski rat odvijati u džepu, na ekranu pametnog telefona.

Ali kako se dogodilo to da se sukobi svjetskih sila prelamaju preko leđa djece s otvorenim računima na TikToku?

Američki san ima puno poglavlja, a najnoviji bestseler jest onaj o klincima koji su tek istrčali iz puberteta, ne bi li utrčali u garažu u kojoj su hraneći se hladnom pizzom spavali pod radnim stolom pa samoubilački jurili veliko lansiranje svojeg start-upa, kao kamikaze zapadnog kapitalizma i autizma Silicijske doline, koji pokreće globalnu ekonomiju posljednjih 20 godina.

Kineska priča nije puno drugačija. Najveći komunikacijski alati Zapada, poput recimo jednog Facebooka, pokrenuti su beskompromisnim ambicijama mladih genijalaca i financijskom injekcijom države zaljubljene u njegove potencijale kontrole. TikTok je rođen u Kini, kao produkt vizije jednog informatičkog fanatika, vlasnika Zhanga Yiminga, koji je shvatio da kinesko tržište, ma koliko lukrativno bilo, predstavlja svega petinu svjetskih korisnika interneta pa je logično da je jedini ozbiljni cilj katapultirati se globalno. Kineske vlasti trljale su ruke i jedva dočekale Yimingovu ambiciju kao svoju.

Pretpovijest TikToka kreće od aplikacije Musical.ly, koju prijatelji Alex Zhu i Luyu Yang pokreću u Šangaju 2014. godine, ali je već u startu vežu s američkim kapitalom i kontaktima koji su pomogli pozicioniranju na američkom tržištu, što je podrazumijevalo i urede u kalifornijskoj Santa Monici. Aplikacija je postala popularna zahvaljujući konceptu snimanja playback videa na glazbene komade u trajanju od 15 do 60 sekundi. Tri godine kasnije, kad je Musical.ly dosegao 200 milijuna korisnika, korporacija ByteDance pokreće svoju verziju nazvanu Douyin, sličan servis koji je u godinu dana privukao više od 100 milijuna korisnika, i to samo u Aziji, prije svega u Kini i Tajlandu. ByteDance je jedan od kineskih tehnoloških giganata, koji je Zhang Yimin, softverski inženjer rođen 1983. godine, osnovao 2012. pa ga do danas doveo do statusa jednog od najmoćnijih tehnoloških start-upova na svijetu, čija se vrijednost procjenjuje na čak 100 milijardi dolara.

ByteDance jako dobro razumije igru brojeva pa je tako u rastu popularnosti Douyina vidio veliku priliku, dovoljno veliku da se odluči na naizgled riskantni trošak - 2018. je za milijardu dolara kupio Musical.ly samo zato da bi ga mogao ugasiti, a onda je ribrendao cijelu stvar u jedan veliki, globalni TikTok, iako nije ugasio Douyin, pa oba appa i dalje žive svoj paralelni život - imaju gotovo identičan interface, ali potpuno odvojeni sadržaj.

TikTok je golemom brzinom postigao naizgled nemoguće - rast je bio takav da je aplikacija u svega dvije godine postojanja prešišala brojke od dvije milijarde skidanja, a iako je većina toga i dalje samo “lurkanje” ili punjenje memorije smartphonea trendovskim potezom zvanim “da vidim i ja što je to toliko popularno”, TikTok se može pohvaliti time da ima više od 800 milijuna aktivnih korisnika, dakle onih koji ne samo da znaju gdje su ga točno instalirali, nego ga i redovito koriste.

Kineski i američki korisnici su tu negdje, kreću se između 200 i 250 milijuna, ali apsolutni rekorder u skidanju TikToka bila je Indija, gdje je gotovo 700 milijuna osoba preuzelo aplikaciju na svoj mobitel.

Kako im se TikTok zahvalio?

Tako što je Zhang Yiming, deveta najbogatija osoba u Kini, razljutio sve jednim potezom izjavom da je TikTok stvorio kako bi se “besposleni i nestabilni imali čime zabavljati”, a onda u naletu arogancije poentirao kako “nije očekivao da ima toliko takvih ljudi u Indiji”, što je dočekano kao neviđeno pišanje po ljudima koji te hrane.

Naravno, njemu je to bilo strašno smiješno. A ima i pravo, jer skandal nije umanjio brojke, iako je uključivao spontanu viralnu kampanju “deinstaliranja” i hranio rastući pokret zabrane kineskih proizvoda u Indiji. 

Cijeli tekst pročitajte u novom Expressu koji je na kioscima od petka 2. listopada