To je to što me zanima!

Tijela žrtava će tražiti danima: 'Ovo se može dogoditi i nama!'

Nema nijedne vatrogasne postrojbe na svijetu koja se može efikasno boriti s ovakvim požarom, rekao nam je iz Engleske Siniša Jembrih, zapovjednik JVP-a Grada Zagreba
Vidi originalni članak

Najmanje 12 ljudi je poginulo, a 79 ih je ozlijeđeno u požaru nebodera Grenfell u zapadnom Londonu. Gorjelo je svih 26 katova, a zbog temperature i urušavanja zgrade gasitelji nisu smjeli unutra. Stanari su skakali kroz prozore zajedno s djecom.

- Nažalost, mogu potvrditi da je poginulo 12 osoba. Ovo će biti duga i kompleksna akcija. Nažalost, moram reći i kako će se broj žrtava penjati, rekao je zapovjednik policije Stuart Cundy.

- Vidio sam ženu kako skače sa zgrade. Druga je u naručju imala dijete i stajala na prozoru. Svi su vrištali. Rekao sam im da probaju sići, no rekli su da je dim pregust. Nitko im nije mogao pomoći - opisao je tako stravični požar jedan od stanara zgrade Grenfell u zapadnom Londonu koja je jučer u noći u potpunosti izgorjela.

Vatrogasci su do zgrade došli u manje od šest minuta, no buktinja se širila nevjerojatnom brzinom. Istodobno je gorjelo više od 20 katova. Više od 200 vatrogasaca bilo je gotovo nemoćno u borbi s vatrom. Dok su jedni gasili izvana, dio kolega s maskama je ušao unutra kako bi izvukli zarobljene ljude. 

- Dok sam trčao stepeništem, čudesni vatrogasci su jurili gore, u vatru, pokušavajući spasiti što je više moguće ljudi - rekao je stanar Paul Munakr za BBC.

Nažalost, ta akcije je kratko trajala zbog opasnosti od urušavanja. Veliki blokovi rušili su se i padali po ekipama Hitnih službi. Iako je više od 30 gasitelja cijelo vrijeme spremno čekalo ući u buktinju, zapovjednik im to nije dopustio. Šansa da svi poginu bila je prevelika. Na njihovim licima vidjeli su se tuga i očaj. Na tri najviša kata nitko nije preživio. 

- Navodno je još mnogo ljudi zatočeno u zgradi u kojoj živi oko 600 obitelji. Ljudi su skakali kroz prozore, neki su od plahta pravili užad kako bi se spustili dolje - rekla nam je Hrvatica Gordana Buchan koja živi nedaleko od nebodera. 

POGLEDAJTE VIDEO:

Dodala je kako se u zraku osjeća smrad. Vatra je tijekom srijede većim dijelom ugašena, no osiguravanje zgrade za ulazak policije trajat će nekoliko dana. Iako o uzrocima nitko nije želio pričati, pojavila se informacija kako se vatra jako brzo širila zbog fasade. Zgrada je nedavno obnovljena i inspektori sad moraju provjeriti jesu li građevinari uopće koristili materijale koji su mogli spriječiti širenje požara. Također, stanari kažu kako nije bilo nikakvog protupožarnog alarma.

Na moguću katastrofu upozoravali već godinama 

Na ovakvu moguću katastrofu upozoravali su godinama prije. Njome upravlja tvrtka Kensington and Chelsea Tenant Management Organisation (KCTMO), koja se oglušila na njihove prozivke. Imali su samo jedan ulaz i izlaz iz zgrade, a upozorenja kako se ponašati imali su jedino u liftu. Ništa od instaliranih protupožarnih mjera nije imalo certifikate. 

- Krv je na vašim rukama! Djela govore više nego riječi! Vi ste krivi za ovo! - poruke su Britanaca tvrtki KCTMO koji su im zatrpali profile na društvenim mrežama. Iz te tvrtke su kratko napisali kako su šokirani cijelom nesrećom te kako su njihovi ljudi na terenu, skupa s vatrogascima. Preživjele stanare pozvali su da dođu u prihvatne centre koje su osigurali za njih. 

- Čitao sam pritužbe stanara koji su se žalili policiji i upraviteljui na prolaznost vatrogasnih puteva.Ljudi se ondje parkiraju i smetaju za prolazak - rekao nam je Siniša Jembrih, zapovjednik JVP grada Zagreba.

Dodao je da je gašenje takvih zgrada izrazito teško. Problem imamo i u Zagrebu jer se vatrogasci ne pouzdaju u hidrantske mreže u neboderima. Svu vodu vuku cijevima iz prizemlja.

'Vatrogasnom zapovjedniku bilo je teško donijeti odluke'

Nema nijedne vatrogasne postrojbe na svijetu koja se može efikasno boriti s ovakvim požarom, rekao nam je Siniša Jembrih, zapovjednik JVP-a Grada Zagreba.

POGLEDAJTE VIDEO: 

U trenutku izbijanja požara zatekao se u britanskom Newcastleu jer s kolegama radi na jednom europskom vatrogasnom projektu. Boji se da će stradalih biti još. 

- Najgore je bilo zapovjedniku koji je prvi došao do zgrade. Morao je spasiti što više ljudi i ujedno paziti da vatrogasci ne poginu. Javnosti će biti kriv kakve god je odluke donio - kaže Jembrih.

Odgovori stručnjaka Jembriha na ključna pitanja:

Koliki je maksimalni broj vatrogasnih snaga koje bi se u Zagrebu mogle angažirati oko ovako gorućeg nebodera?

Teško je to procijeniti, no kao i u Londonu, 200 vatrogasaca i 40-ak vozila gasilo je požare u CIOS-u i PUTO-u.

Može li se požar ovakvog nebodera gasiti kanaderima, air-traktorima ili helikopterima, dakle iz zraka?

Ne. Britanci nemaju takve zračne snage, a ovakav požar mogu samo ugasiti ljudi koji mu se približe iznutra.

Mogu li se oko ovakvog nebodera postaviti jastuci za spašavanje? Mogu li takvi jastuci ublažiti pad s tako velikih visina (26. kat)...

Nažalost, ne. Ti jastuci ublažavaju pad sa 16 do maksimalno 20 metara. Čak i tada ljudi mogu poginuti.

POGLEDAJTE VIDEO:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video

Idi na 24sata

Komentari 64

  • najiram 10 15.06.2017.

    termo fasada od stiropora...i to je to...svi koji stanuju u tim kučama sa termo fasadama...izloženi su baš tom fenomenu zapaljenju stiropora...i eto ti baklje iz koje ne možeš izaći a dim je gust i crn i užasno zagušljiv....plastična stolarija...smrtonosna klopka za stanare takvih nebodera...

  • 14.06.2017.

    Ozbiljno razmišljam da 11 kat zamjenim za prvi ili drugi.

  • Kamičko 14.06.2017.

    "- Čitao sam pritužbe stanara koji su se žalili policiji i upraviteljui na prolaznost vatrogasnih puteva.Ljudi se ondje parkiraju i smetaju za prolazak - rekao nam je Siniša Jembrih, zapovjednik JVP grada Zagreba." Sad bi se netko od novinara mogao primiti posla i napisati koju rečenicu o zagrebačkoj Skalinskoj ulici koja je potpuno zakrčena terasama kafića i zalogajnica, i stvarno ne znam kako bi se onuda probili vatrogasci u slučaju požara. Općenito, kultura vatrogasnih prolaza i lako dostupnih hidranata u Zagrebu je nepoznanica. Zarada je najbitnija, glavno da svaki pajzl ima terasu. Počne sa stolovima i stolcima, pa nakon nekog vremena tapison, zatim drvena podloga, pa tegle s cvijećem, živica, plastična ograda, suncobrani, nakon nekog vremena konstrukcija postaje "ozbiljnija" - zavare se stupovi, pa se stavi krov, pa se ostakli... Katastrofa.

Komentiraj...
Vidi sve komentare