Moglo bi se reći da je riječ kreativnost jedna od najkorištenija riječi uopće. Nije lako definirati pojam kreativnosti, ali je lako reći što nije kreativnost. Na primjer, kreativnost nije nositi čudnu frizuru, prespavati pola dana i gledati filmove koje su pogledali eventualno autori istih. 

Ne, to se zove lijenost i izgubljenost, iako će roditelji takvih likova često reći 'on je kreativan, ali znaš kako je danas teško naći posao'. Istina da je danas teško naći posao, ali još veća je istina da lik od 30ak godina koji živi kod roditelja i ponaša se kao gore opisani nije nimalo kreativan. Ako definiramo kreativnost kao bolest, a otkačenost i mušičavost kao simptome te bolesti, zanimljivo je koliko ljudi kod nas ima simptome, a bolest su umislili iako joj nema niti traga. 

Tako da, kad vidite nekoga s kratkom majicom preko duge, s prevelikim brkovima ili premalim naočalama, preuskim hlačama ili preširokim egom…vjerojatno se ne radi o kreativnosti.

Kreativnost bi se mogla definirati kao stvaranje nečega novog unutar ograničenja koja tome nečemu daju smisao. Jer ako nešto nema smisla, onda nije niti kreativno nego je samo glupo, a u najboljem slučaju glupo na neki način na koji ništa do sada nije bilo glupo. 

Kreativnost nije nužno povezana s disciplinama uz koje se najčešće veže, a to su likovna, filmska, glazbena umjetnost ili književnost. Štoviše, sport je pun kreativnosti, zidari na gradilištima su često kreativniji od najvećih domaćih filmaša, itd.

I zato, čime god se odlučili baviti u životu, razmislite o dvije stvari, 'usrećuje li me to?' i 'mogu li raditi taj posao kreativno?' Na taj način vam posao nikada neće dosaditi, uvijek ćete biti dobro plaćeni i napravit ćete nešto dobro za sebe, a u konačnici i za društvo. Jer kreativnost je stvaranje nečega novoga i dobroga, a to onda čini svijet boljim. Bez obzira u kojoj domeni djelovali kreativno.

Vjerojatno ste puno puta u razgovoru s nihilističkim kolegama čuli da je apstraktna umjetnost obična glupost jer 'to i ja mogu nacrtati, nek on meni nacrta čovjeka'. E pa, naravno da možeš nacrtati (odnosno precrtati) kada jednom vidiš, ali jesi li mogao napraviti skok u umjetnosti prije 100 godina i prijeći s figuracije na apstrakciju? Nisi.

U trenutku kad je izumljen fotoaparat, doslovno precrtavanje stvarnosti na platnu gubi smisao i to prestaje biti umjetnost i postaje vještina. Masovno gledano, dosta besmislena vještina jer će fotoaparat uvijek vjernije i brže dočarati stvarnost. U tom trenutku nastaje apstrakcija kao novi smjer u umjetnosti koja je lišena svake figuracije i progovara kroz emocije. Zato se to može nazvati kreativnošću.

Jedna od glavnih razlika između kreativaca i ljudi koji vole samo brojeve (odnosno novac) je u tome što pravi kreativci nisu zavidni. Trik je jednostavan, da bi ti imao više novaca, netko mora imati manje jer je količina novca ograničena. Međutim, da bi ti snimio genijalan film, ne mora netko drugi snimiti loš ili ostati bez inspiracije. Ne, izvor kreativnosti je neiscrpan. Da bi financijaš imao više, on mora uzeti nekome, a kreativac jednostavno mora stvoriti. 

To vam je isto kao i u ljubavi, ne moraš prestati voljeti nekoga da bi počeo voljeti nekoga drugoga. Ne voliš mamu ponedjeljkom i srijedom, tatu utorkom i četvrtkom, dok petkom i vikendom voliš sestru. Jednostavno ih voliš sve. Ili ne voliš, svejedno, ali to je stvar odluke, a ne nedostatka ljubavi.

Jedna od najopasnijih stvari kod kreativnog stvaranja je uspoređivanje, odnosno, uzori. Jer, ako je nešto novo, a kreativnost to mora biti, onda ne može biti uspoređeno s nečim drugim. Kreativnost je uvijek rizik. Ali uvijek rizik koji se isplati. I zato nemojte slijediti uzore, nemojte pokušati nacrtati nešto na način na koji je to radio vaš omiljeni slikar, nemojte svirati gitaru kao netko kome se divite, nemojte pokušavati biti direktor kakav je bio vaš tata jer to nije kreativnost, to je problem ega u kojem želite biti netko drugi kome se divite. 

Neka vam ti ljudi budu inspiracija, ali nikako uzori. A inspiracija vam može biti bilo što, od mrlje nafte na cesti pa do cvjetnog majskog polja ili kolege koji vas inspirira, a uopće se ne bavite istim poslom.

Život je najbolja inspiracija i zato gledajte otvorenih očiju sve oko sebe, a stvarajte nešto što nitko nije stvorio. Ali neka ima smisla.