Pisala sam o mrvicu neobičnim ženama, ali i ta mrvica dovoljna je da ih se ne smatra uobičajenim ženama, kaže Tanja Mravak.
Spisateljičina nova zbirka priča “Naša žena” našla se među 14 knjiga u širem izboru za Nagradu Fric.
Tjednik Express po drugi će put dodijeliti Frica, a nagrađeni autor najbolje knjige fikcijske proze, uz mobilnu skulpturu žiroskopa, osvojit će 75.000 kuna, koje je osigurala Atlantic grupa. Zajednička crta svih njezinih priča je junakinja u liku žene, koja se bori da je drugi primijete i uvaže.
- Moje priče ne funkcioniraju samo u Hrvatskoj, nego u cijelom našem podneblju. Iako sve žene nisu tipične za patrijarhalnu sredinu, ali iz nje potječu te nose njezin trag - objašnjava Mravak.
Jedna od mnogobrojnih karakteristika njezinih priča je i naglašenost emocija, koje su neki prepoznali kao ženske. Autorica pak objašnjava da ne možemo govoriti o ženskim emocijama - jer su emocije univerzalne.
- Ne postoji ženska emotivnost. Ona je nametnuta. Emocije su nam svima prirođene i jednako su raspoređene među oba spola - ističe Mravak, koja inače radi s djecom s posebnim potrebama.
- Jednom sam napisala priču o autističnom dječaku, ali inače mi je teško pisati o njima - priznaje književnica. Mravak je poznata i po usmenom pripovijedanju, posebno kao sudionica splitskog Pričigina.
- Često izmišljam priče, a nikad ih ne zapisujem, već nastojim da one budu žive - pojašnjava Mravak.
Priznaje da nije jednostavno pričati od deset do petnaest minuta pred šestotinjak ljudi, jer priča mora imati početak i kraj te biti smislena cijena. Isto je i s pričama.
- Moji mi likovi često idu na živce. Nekada ih upravo zato i pišem, kako bih proučila drugačije mišljenje - dodaje Tanja.
Književnošću, kaže, pokušava aktivistički djelovati, ali ne deklarativno, već osvjetljivanjem problema.
Pisac je, dodaje, na dobrom putu, ako svojim likovima i u sebi uspije izazivati negativne emocije.
Na pitanje kako promatra današnji položaj žena u društvu, Mravak utvrđuje kako se radi o zaista
kompleksom pitanju.
- Možda je gori nego prije deset - petnaest godina. Čini mi se da u pitanju ljudskih prava idemo unazad, što najprije mogu primijetiti žene i manjinske skupine - smatra autorica. Konzervatizam je, dodaje, zahvatio cijeli svijet, a ne samo Hrvatsku.
- Simptomatično je da se žena danas mora puno više truditi da bi uspjela te da bi njezina osobnost i mišljenje došli do izražaja - zaključuje Mravak.