Dužnosnici 42 zemlje koji su se u ponedjeljak okupili u Barceloni u sklopu Unije za Mediteran zaključili su kako je posljednjih godina postignut značajan napredak u područjima zaštite okoliša, socijalne uključenosti i digitalne transformacije, no da su otvoreni sukobi i dalje nerješiv problem za Sredozemlje.
U Barcelonu, sjedište Unije za Mediteran, doputovalo je 20 ministara vanjskih poslova te više od 20 nižerangiranih diplomata, kako bi na 6. regionalnom Forumu razgovarali o suradnji i poteškoćama zemalja koje izlaze na Sredozemno more.
S obzirom da su neke od zemalja sudionica u međusobnim političkim sukobima, na kraju foruma nije donesena deklaracija, nego su Europska unija - kao predstavnik sjevernog Sredozemlja, te Jordan - kao predstavnik istočnog i južnog Sredozemlja, usuglasili zajedničku izjavu.
"Istaknuta je potreba za jačanjem napora kako bi se riješili dugotrajni sukobi i krize, koji oduzimaju ovoj regiji pravo na mir i stabilnost", piše u zajedničkoj izjavi EU-a i Jordana, dvaju supredsjedatelja Unije za Mediteran.
Kao najveći problem navode izraelsko-palestinski sukob za koji su se složili da može biti riješen jedino priznanjem Palestine, odnosno ranijim UN-ovim prijedlogom o stvaranju dviju suverenih država Izraela i Palestine.
"Važno je da obje strane izbjegnu odluke koje potkopavaju povjerenje, uključujući gradnju novih doseljeničkih naselja", stoji u zajedničkoj izjavi.
U njoj je navedeno i kako kriza u Libiji treba biti okončana na način da zemlja ostane "ujedinjena, suverena i teritorijalno cjelovita" uz "prestanak stranog miješanja".
Članice Unije za Mediteran podržale su i nastojanja UN-a u Siriji prema kojima bi i ta zemlja trebala ostati cjelovita.
Premda u zajedničkoj izjavi nisu spomenule i druge sukobe koji narušavaju stabilnost na Sredozemlju, među najnovijim sporovima je i onaj susjeda Alžira i Maroka koji su ljetos prekinuli diplomatske odnose. Niti jedna od tih zemalja u ponedjeljak nije poslala svog ministra vanjskih poslova na ministarski sastanak Unije za Mediteran nego su ih predstavljali nižerangirani diplomati.
Unija za Mediteran je platforma na kojoj se susreće 27 zemalja EU-a te još 15 država koje izlaze na Sredozemno more. Godine 2008. je u Barceloni uspostavljeno tajništvo organizacije sa 60 zaposlenih.
Ovo je bila šesta godina da se u sklopu foruma Unije za Mediteran sastaju ministri vanjskih poslova u Barceloni.
Dok ta platforma za dijalog nema moć razriješiti sukobe svojih članica, ona nastoji na nižim regionalnim razinama unaprijediti suradnju među državama.
Unija za Mediteran je 2017. godine izradila "Akcijski putokaz" u području zaštite okoliša i klime, održivog gospodarskog i ljudskog razvoja, socijalne uključenosti i jednakosti, digitalne transformacije te civilne zaštite.
"Implementiranje tog putokaza dovelo je do značajnog napretka u svih pet područja", navedeno je u zajedničkoj izjavi. Ondje je istaknuto i da civilno društvo ima važnu ulogu u "promociji međukulturalnog dijaloga".
Članice Unije za Mediteran poručile su kako će se njihovi ministri vanjskih poslova opet okupiti na 7. regionalnom forumu krajem 2022. godine.
Barcelona: Grlić Radman sa španjolskim kolegom razgovarao o jačanju odnosa
Hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman održao je u ponedjeljak u Barceloni bilateralni sastanak sa španjolskim ministrom vanjskih poslova Joséom Manuelom Albaresom tijekom kojeg su obojica izrazila želju za jačanjem suradnje na području gospodarstva, turizma, kulture, znanosti i tehnologije.
Ministri su se susreli navečer na marginama 6. regionalnog foruma Unije za Mediteran i 3. ministarskog sastanka EU-a i južnog susjedstva. Hrvatski ministar se ranije tijekom dana bio susreo i s jordanskim ministrom vanjskih poslova Ajmanom Safadijem s kojim je razgovarao o mogućnosti posjeta Jordanu u kojem vidi gospodarske prilike.
Grlić Radman i Albares su istaknuli namjeru jačanja suradnje u okviru EU-a, NATO-a i skupine mediteranskih zemalja MED9.
Razmijenili su mišljenja o europskoj perspektivi država jugoistočne Europe, te se složili kako mir i stabilnost na tom području "nemaju alternativu" pa da je "nužno nastaviti pružati kontinuiranu potporu tim zemljama".
Hrvatska je u rujnu ušla u neformalni klub MED9 zajedno sa Slovenijom za što su pristanak dale sve članice tog kluba uključujući Španjolsku.
Službeni Madrid je u ponedjeljak ponovio svoju potporu ulasku Hrvatske u zonu slobodnog kretanja Schengen, u Eurozonu te u klub gospodarski razvijenih zemalja OECD.
Bio je ovo prvi susret Grlića Radmana s Albaresom koji je 12. srpnja postavljen na mjesto šefa španjolske diplomacije. Grlić Radman se u svibnju bio susreo u Madridu s tadašnjoj ministricom vanjskih poslova Aranchom González Layom.
Španjolski premijer Pedro Sánchez je pak posjetio Zagreb u listopadu što je bio prvi službeni posjet nekog španjolskog premijera Hrvatskoj.
"Intenzivna razmjena posjeta u protekle dvije godine potvrđuje zajednički interes dviju država za podizanjem suradnje na višu razinu te želju za osnaživanjem suradnje", poručila je hrvatska delegacija u Barceloni.
Grlić Radman je pozvao Albaresa u bilateralni posjet Hrvatskoj.
U okviru 30. obljetnice uspostavljanja diplomatskih odnosa predviđen je službeni posjet premijera Andreja Plenkovića Španjolskoj iduće godine. Tada bi i predsjednica španjolskog parlamenta Meritxell Batet trebala posjetiti Zagreb.
Ti će dolasci međutim ovisiti i o epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj i Španjolskoj.
Madrid će u lipnju iduće godine biti domaćin NATO sastanka na vrhu kada bi ondje trebao boraviti i predsjednik Zoran Milanović.
Grlić Radman je u ponedjeljak navečer otputovao iz Barcelone u glavni latvijski grad Rigu gdje će u utorak i srijedu sudjelovati na ministarskom sastanku u sklopu NATO-a.