Švicarci su u nedjelju velikom većinom glasova rekli ne zabrani prodaje svojih zlatnih rezervi, njihovu čuvanju u Švicarskoj i držanju najmanje 20 posto rezervi središnje banke u obliku zlata.

Prvi neslužbeni rezultati pokazali su kako je protiv tog prijedloga na federalnoj razini glasalo 78 posto birača. Prijedlog troje članova desne Švicarske narodne stranke da se zlatne rezerve povećaju na najmanje 520 milijardi, odbijen je većinom glasova i u sva tri kantona.

To su pokazivale i sve ankete, a mi smo pitali hrvatske ekonomiste što bi za Hrvatsku i kreditne dužnike značio ozbiljniji porast franka.

- On već neko vrijeme raste, samo se tome ne pridaje pažnja - pojašnjava ekonomist Željko Lovrinčević. Iako ne vjeruje da će doći do drastičnog rasta franka, on ipak predviđa druge crne vijesti koje će se odraziti i na Hrvatsku.

- Europa se nalazi na rubu nove recesije, što se vidi po niskim stopama rasta. Doći će do nove krize, a mi, eto, nismo ni iz stare izašli - zaključuje Lovrinčević.

Švicarce je na “zlatni referendum” natjerala posljednja financijska kriza, koja je poljuljala povjerenje u papirnati novac bez pokrića, te rasprodaja švicarskog nacionalnog zlata u posljednjih 15 godina. 

Ekonomist Ante Babić kaže da se Hrvatska ne treba brinuti zbog eventualnog rasta franka.

- Švicarska narodna banka fiksirala je tečaj franka u odnosu na euro, pa nisam siguran da će se išta dogoditi s cijenom švicarca ako im i prođe ovaj referendum. Hrvatska se svog zlata ionako davno riješila - podsjeća Ante Babić.

Ekonomist Ljubo Jurčić smatra da je nedjeljni referendum o zlatu “stvar psihološke igre”.

I za njega je mnogo veći problem nesposobnost hrvatske Vlade da riješi gospodarska pitanja.