Prvo Amerika! Amerika iznad svega! Tim je riječima predsjednik Donald Trump stupio na dužnost prije četiri godine kao autsajder koji je obećao da će se poduzeti mnogi koraci u ime američkog naroda. Donald Trump dobio je oko tri milijuna glasova manje od Hilary Clinton pa je ipak pobijedio. Trump je progurao najznačajniju reviziju američkog poreznog sustava još od predsjednika Ronalda Reagana.
POGLEDAJTE VIDEO:
Trump je, kako je i najavio, Vrhovni sud nagnuo u udesno imenovavši troje konzervativnih sudaca. Njegovo obećanje da će pooštriti mjere u vezi s ilegalnom imigracijom rezultiralo je porastom privođenja migranata na američko-meksičkoj granici. U kampanji i u početku mandata zid je bio njegova top tema. Tvrdio je kako će njime sagraditi cijelu granicu s Meksikom. Kamenčić u cipeli bila mu je i Kina. Tvrdi kako ta sila zarađuje od nepravednih trgovačkih uvjeta sa SAD-om. Sa Sjevernom Korejom je bio nešto nježniji pa je u pregovorima koristio vojsku i sankcije. Na kraju je postao prvi američki predsjednik koji se susreo s liderom iz Pjongjanga. Ali bez velikih rezultata.
Uz to, Trump je američko veleposlanstvo premjestio u Jeruzalem, ne poštujući međunarodne sporazume. Za međunarodnu zajednicu Trump je bio nepoznanica. Izazivao je podsmijeh, šokove, ali i strah. Bio je nepredvidiv. Brojne suradnike je otpuštao, a mnogi su otišli i sami. Neki su bili suočeni s teškim optužbama, ali Trumpa to nije smetalo. Inače, nakon što je diplomirao na Visokoj školi za financije Wharton, Trump je krenuo očevim stopama te postao poduzetnik u prometu nekretninama i ušao u svijet poslovanja nekretninama u New Yorku. Trumpov potpis uskoro je postao sinonim za najprestižnije adrese na Manhattanu. Svoju kandidaturu proglasio je 2015., nakon što je 17 republikanskih kandidata odustalo od svoje kampanje, a prihvatio republikansku kandidaturu za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država u srpnju 2016. Trump je dobio izbore 8. studenog 2016. s najvećim brojem glasova izbornog kolegija za republikanca u 28 godina. Vodio je kampanju u mjestima za koja je znao da su republikanci u njima teško pobjeđivali - Flint, Michigan, u charter školama u užem centru Clevelanda i latinoameričkim crkvama u Floridi.
Pobijedio je u više od 2600 okruga diljem zemlje, što je najviše do sada od predsjednika Reagana 1984. Uz to, dobio je više od 62 milijuna glasova birača, što je najviše do sada za republikanskog kandidata. Također je dobio 306 glasova izbornog kolegija, što je najviše za republikanca od Georgea H. W. Busha 1988. No predsjednik SAD-a je vrlo osebujan čovjek. Zbog svojih kontroverznih istupa ne samo da je na meti medija, nego im je tolika inspiracija da što dublje kopaju o njemu nailaze na sve veće bizarnosti. Posljednje im je dao povoda izjavom da bi sagorijevanje fosilnih goriva za upravljanje američkom industrijom bilo sigurnije za klimu od energije vjetra. SAD je proglasio energetski neovisnom, a na nedavnoj predsjedničkoj debati suparniku Joeu Bidenu je rekao: “Znam više o vjetru nego vi”. Nakon što su mu se zbunjeni demokrati nasmijali, Trump je dodao: “Vjetar ubija sve ptice”. Izjavio je kako možda ne vjeruje u emisiju ugljika.
Nedavno je na Twitteru podijelio fotografiju knjige koja je navodno ispunjena njegovim postignućima u zdravstvenom sustavu, no stranice te knjige bile su prazne. Trump se hvalio kako je njegova tajnica za tisak Kayleigh McEnany novinarki Lesley Stahl dala tu knjigu, no jedina stranica koja prikazuje knjigu otvorenom otkriva praznu stranicu. I to su tek njegovi gafovi, odnosno tzv. “Trumpizmi” unazad zadnjih nekoliko dana. O predsjednikovim lijekovima i metodama liječenja korona virusa nije se danima prestajalo raspravljati. Dovoljno govori činjenica da je studija uglednog Sveučilišta Cornell pokazala da je aktualni Trump najveći pokretač dezinformacija o koroni u svijetu.
Tijekom svoje prve kampanje Trump je obećao veliko smanjivanje poreza za zaposlene Amerikance, smanjenje stope poreza na dobit i oživljavanje američke proizvodnje. Neke od njih je ispunio.
U posljednje četiri godine povukao je federalne propise o poslovanju, smanjio poreze na dobit i potpisao izvršne naloge koji potiču domaću proizvodnju. Od siječnja 2017. SAD je imao rast od novih 480.000 radnih mjesta u proizvodnji. S pojavom korona virusa taj se broj počeo smanjivati, iako analitičari kažu kako se rast u sektoru usporavao i prije pojave pandemije, a politike povezane s Trumpom - poput carina - nisu rješavale strukturna pitanja.
“Kreirat ćemo porezne olakšice za kompanije koje vrate radna mjesta iz Kine u Ameriku. Prestat ćemo se oslanjati na Kinu, sami ćemo proizvoditi ključne lijekove i ostalo. To što zajednički radimo nije ništa manje nego gospodarsko čudo i ta se priča upravo ponavlja”, poručio je Trump pristašama na predizbornom skupu tijekom posjeta Minnesoti.
Američko gospodarstvo palo je u recesiju u drugom tromjesečju, kad su aktivnosti potonule 32,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani, najsnažnije od 1947., prema procjeni ministarstva trgovine s kraja srpnja. U prvom tromjesečju BDP je pao pet posto. Kao i kod trgovine, Trump je obećao staviti Ameriku na prvo mjesto u vanjskoj politici. To su objasnili: “Ponovno uspostavljanje američkog suvereniteta i prava svih nacija da same određuju svoju budućnost”.
To je uključivalo odstupanje od velikih multilateralnih sporazuma poput Pariškog klimatskog sporazuma i nefinanciranje nekih multilateralnih organizacija, poput Svjetske zdravstvene organizacije. Trump je izazvao neke međunarodne sukobe tražeći od članova Sjevernoatlantskog saveza (NATO) da povećaju svoje financiranje u tom vojnom savezu. Nedavno je ponovio obećanje da će smanjiti broj američkih snaga u inozemstvu - koje su trenutačno na istoj razini kao i kad je preuzeo dužnost. Analitičari su rekli da je stvorio napetosti s povijesno bliskim američkim saveznicima, dok se približavao protivnicima poput Sjeverne Koreje i Rusije. Doživio je i neke vanjskopolitičke uspjehe, poput nedavnog sporazuma između Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata o normalizaciji odnosa.
Hvalio se i likvidacijama Abu Bakra al-Bagdadija, vođe tzv. Islamske države, te moćnog iranskog vojnog zapovjednika, generala Qasema Soleimanija. Obećanja o suzbijanju razine imigracije temelj su predsjednikove političke karijere. Sad, dok želi reizbor, obećao je da će nastaviti graditi granični zid na američko-meksičkoj granici. Također je obećao da će ukinuti lančanu migraciju - imigraciju u SAD koja se temelji na obiteljskim vezama - i prebaciti se na sustav ulaska “zasnovan na zaslugama”. Trumpovi planovi za imigraciju propali su ovoga ljeta kad je Vrhovni sud presudio protiv odluke njegove administracije za ukidanje agencije DACA, koja štiti oko 650.000 mladih ljudi koji su kao djeca ušli u SAD bez dokumenata. Trump je predstavio i Zakon reformi kaznenog pravosuđa. Zakon iz 2018. bio je značajan i reformirao je zakone na saveznoj razini dajući sucima veću diskreciju tijekom izricanja presude, kao i jačajući napore na rehabilitaciji zatvorenika.
Trump je obećao donijeti mjere za zapošljavanje bivših zatvorenika, iako do sada to nije napravio. Tijekom svoje kampanje 2016. Trump se nametnuo u čvrstog zagovornika provođenja zakona, a to je ostao i tijekom svojega predsjedništva, pa je tako dao potporu policiji usred nacionalnih prosvjeda protiv rasne nepravde. Nakon što su SAD potresle masovne pucnjave u Teksasu i Ohiju 2019., Trump je izrazio potporu nizu reformi, poput strožih provjera prošlosti kupaca oružja i “zakona o crvenoj zastavi”, koji blokiraju pristup vatrenom oružju onima koji se smatraju rizikom za društvo. Ali nakon početnog naleta Trump je nastavio braniti Drugi amandman Ustava SAD-a - koji daje pravo Amerikancima da imaju oružje. Osim toga, američki predsjednik je tijekom mandata bio optužen za napastovanje. On je sve optužbe negirao. Uz to, New York Times je objavio da Trump u deset od posljednjih 15 godina nije plaćao porez na dohodak.