Nekoliko dana nakon Nove godine u Parizu je ubijeno 16 ljudi. Tog 7. siječnja 2015. teroristi su napali redakciju satiričnog časopisa Charlie Hebdo. Osim ubijenih novinara, kao žrtve prepoznati su sloboda izražavanja, Francuska, Francuzi pa čak i muslimani. Francuzi su tada svijetu poručili da su jedinstveni u obrani svog jedinstva, slobode i multikulturalnosti.

Deset mjeseci kasnije teroristi su ponovno udarili na Pariz. Članovi ISIL-a ubili su 132 ljudi na koncertu, u barovima, restoranima..., a za živote brojnih ozlijeđenih liječnici se još bore. Multikulturalnost se našla na udaru, a stranke koje se protive izbjeglicama i useljavanjima opet dobile "svojih pet minuta".

Reakcija europske javnosti na posljednje je napade bila znatno drukčija. Multikulturalnost i sloboda govora više se ne brani, naprotiv, zagovara se zatvaranje granica:

- Napadi na časopis i židovsku trgovinu za mnoge su bili udar na slobodu govora i  vjere. Posljednji napadi na javna mjesta nisu povezani s nikakvom simbolikom pa je velik broj Europljana za njih okrivio izbjegličku krizu i ljude koji u velikom broju već nekoliko mjeseci pristižu u Europu - piše u svojoj analizi The Economist.

Poljska je već nekoliko sati nakon napada požurila objaviti kako zbog najnovijih događaja ne planira prihvaćati izbjeglice dok je češki predsjednik Miloš Zeman javnost zastrašio tvrdnjama da bi izbjeglice mogle kamenovati nevjerne žene i pokušati i u zemljama u koje se dosele uvesti svoje zakone.

- Ovim napadima započela je bitka za budućnost Europe - smatra Zeman.

Slovački predsjednik Robert Fico izjavio je kako se nada da će neki ljudi u Europi "napokon progledati". Svima njima zajednički je stav da islam ne pripada Europi te da postoji velika opasnost od dolaska terorista u izbjegličkom valu.

Ruski čelnik Putin o izbjeglicama nije govorio, ali je Francuskoj dao znak da očekuje konačan kraj međunarodne izolacije Rusije u zamjenu za potporu u zajedničkoj borbi protiv terorizma. 

U moru reakcija čuju se i pozivi kako teroristima ne smije uspjeti plan da među ljudima izgrade zidove. Dok se granične kontrole jedna za drugom vraćaju na davno napuštene prijelaze u schengenskoj zoni, a žice s oštrim žiletima razdvajaju europske narode, sve upućuje na to da su teroristi zasad u prednosti. Pitanje je hoćemo li ih uspjeti zaustaviti prije nego se cijela Europa opasa zidovima, žicama, žiletima...