U našem okruženju kazne za nenošenje maski već su odavno uobičajene, kod nas ih još nema. Iako se najavljivalo da ih je moguće uvesti ne budu li se građani pridržavali obaveze nošenja, konkretnih odluka nema. 

Nedavno smo imali nacionalne izbore, pred vratima su i lokalni, pa nije nemoguće da se s kaznama oklijeva i zbog toga. Velika većina građana ipak nosi maske u javnom prijevozu, trgovačkim centrima, pogotovo u zdravstvenim ustanovama, no ima i neposlušnih, kojima zasad nitko ništa ne može osim upozoriti ih. 

POGLEDAJTE VIDEO Kako odabrati masku

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video Video: 24sata/pixsell

I dok su iz Stožera poručivali kako im na raspolaganju, u nekoliko zakona, stoje kazne i do 10.000 kuna, od inspektora se neslužbeno može čuti kako bi zakone ipak trebalo mijenjati. Osim što bi jasno trebalo definirati kazne, moralo bi se ustanoviti i tko ima pravo prekršitelja identificirati i naplatiti mu kaznu. 

Pravo na legitimiranje ima samo policija. U travnju je samo uvedena kazna za one koji krše mjeru samoizolacije. Predstojnik Klinike za infektologiju KBC-a Split, Ivo Ivić, rekao je kako ima razloga da se kazne uvedu i kod nas.

VIDEO S PRESICE Božinovićev odgovor na pitanje zašto su nakon 4 dana otvorili teretane vrijedi poslušati

- Mi u Splitsko-dalmatinskoj županiji imamo najveći broj, ima razloga za to. Zašto nismo postigli isto što i Istra, da se ljudi pridržavaju mjera? Preporuke za cijelu zemlju su bile jasne, ponavljaju se pola godine. Ako se ljudi toga ne pridržavaju, treba nešto poduzeti. Inspekcija i kazna - rekao je Ivić za HRT.  

Član Nacionalnog stožera i ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak na to je odgovorio kako se u Stožeru o kaznama puno razgovaralo te da u Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti postoji mogućnost da sanitarni inspektor kazni nekoga tko se ne pridržava propisanih mjera. 

Ti bi inspektori mogli upozoravati i naplaćivati kazne. Ipak, od inspektora se može čuti kako bi za to prvo trebalo mijenjati zakone. Neslužbeno napominju kako im se nikakve promjene zasad ne spominju. 

Inspektori sad smiju kažnjavati samo pravne osobe - trgovce, ugostitelje i ostale uslužne djelatnosti, poput kozmetičara i frizera, prijevozničke tvrtke i zdravstvene ustanove - u slučajevima kad njihovi zaposlenici ne nose maske. Kazna za pravnu osobu iznosi 5000 kuna i dosad nije naplaćena niti jedna. 

Bili su u više od 800 nadzora i najčešće je kao prekršaj ustanovljeno da je potrošeno sredstvo za dezinfekciju ruku na ulazima. Svi su upozoreni na to pa je nepravilnost ispravljena, a naplaćenih kazni zasad nije bilo. Za kažnjavanje fizičkih osoba, s druge strane, nema osnove, kao što je slučaj u nama najbližim državama - Italiji, Srbiji i BiH, kao i u drugima koje su uvele novčane kazne, negdje vrlo visoke. 

TRAŽE VELIKE ODŠTETE Hrvati dobili koronu na skijanju - sad tuže Austriju, jer je tajila da se zaraza širi skijalištem

Britanci su, primjerice, nedavno odlučili osnovnu kaznu od 850 kuna udvostručiti svakome tko ponovi prekršaj, i tako do maksimalnog iznosa od čak 27.000 kuna. Platite li prvu kaznu u roku dva tjedna, ona se smanjuje za 50 posto, na 425 kuna. Kazne za ilegalno organiziranje okupljanja s više od 30 ljudi sad kažnjavaju s 85.000 kuna. 

U Italiji su kazne raznolike, ovisno o pokrajini, pa u Cataniji na Siciliji ona iznosi, primjerice, 3000 kuna, regija Campania kažnjava s čak 1000 eura, a u Lombardiji kazne mogu dosegnuti i 5000 eura, što je 38.000 kuna. U Federaciji BiH kazna prema federalnom zakonu o zaštiti stanovnika iznosi 100 KM, odnosno 385 kuna, a u Sarajevu je županijska skupština izmijenila zakon, pa je kazna mnogo viša, gotovo 2000 kuna. U Srbiji onaj tko ne nosi masku plaća kaznu od, preračunato, 320 kuna, što za tamošnji standard nije malo. 

- Zar nije najveća kazna to da netko dobije koronu i razboli se? Treba li veća kazna od te - kazala je svojedobno glavna srbijanska epidemiologinja Darija Kisić Tepavčević, apelirajući na savjest građana, koja bi načelno trebala biti dovoljna za posluh.