Svaki dan u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku. 

Hrvatska je treća zemlja u Europskoj uniji po porastu broja studenata koji odlaze na semestar ili dva na neko od europskih sveučilišta ili na stručnu praksu u sklopu programa Erasmus. Hrvatska u ovom programu Europske unije sudjeluje od 2009. godine, a u prošloj akademskoj godini, 2012/2013., 27 posto više hrvatskih studenata koristilo je Erasmus nego godinu dana prije. Ukupno je njih 1124 studiralo na nekom od europskih sveučilišta, a očekuje se da će broj korisnika rasti i u akademskoj godini 2013/2014.

Raste i iznos novca koji imamo na raspolaganju za Erasmus. Kad smo tek ušli u program 2009. godine imali smo samo 240.000 eura, odnosno 1,8 milijuna kuna, a 2013. godine iznos je narastao na 3,6 milijuna eura ili 27,4 milijuna kuna. Najčešće hrvatski studenti idu u Njemačku, Nizozemsku i Italiju. Ukupno je u Europi više od 270.000 studenata koristilo Erasmus, a to je rekord u 27 godina postojanja tog programa, inače jednog od najpopularnijih programa Europske unije. U Hrvatskoj je prošle akademske godine studirao 701 strani student, a najviše nas vole Poljaci, Slovenci i Španjolci. S druge strane, najpoželjnija sveučilišta u Europi za sve studente su španjolska, koja zauzimaju prva četiri mjesta. Studenti najviše vole Granadu, Valenciju, Sevillu i Madrid, a Španjolci su, uz Talijane, i najmobilniji europski studenti. 

Osim što studenti mogu studirati na inozemnim sveučilištima, preko Erasmusa mogu se prijaviti i za stručnu praksu. I taj se dio programa često koristi, iako studenti trebaju sami naći poslodavca u nekoj drugoj državi te se s njim dogovoriti o uvjetima rada. No većina studenata dobije posao upravo kod poslodavaca kod kojih su odrađivali praksu. Osim što pruža nova iskustva studentima, Erasmus povećava mogućnost zapošljavanja. Europska komisija je provela opsežno istraživanje među korisnicima Erasmusa i došla do podatka da je nezaposlenost među njima 23 posto niža nakon što diplomiraju nego kod onih koji nisu bili mobilni tijekom studija.

Također, studenti koji studiraju izvan matične zemlje razvijaju vještine koje nikad ne bi u domovini pa su tako puno poduzetniji, tolerantniji i znatiželjniji. Oni koji su studirali izvan domovine češće se presele u inozemstvo, a 27 posto onih koji su bili na nekoj razmjeni upozna dugogodišnjeg partnera upravo tijekom Erasmusa. U Europskoj komisiji tako procjenjuju kako se od 1987. godine do danas rodilo milijun djece Erasmus parovima. Europska komisija plasirala je ove godine i program Erasmus+ koji će biti fleksibilniji i sveobuhvatniji. Očekuje se da će preko tog programa više od četiri milijuna europskih studenata moći studirati u drugoj zemlji ili odrađivati praksu.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje