Čak 21 posto učenica u Hrvatskoj, u dobi od 15 godina nije zadovoljno svojim životom, a samo 9 posto jako voli školu - isto kao i 9 posto dječaka te dobi. Nešto manje dječaka, 13 posto, nezadovoljno je životom.

Rezultati su to međunarodnog istraživanja o zdravstvenom ponašanju učenika (Health Behaviour in School-aged Children, HBSC) koje je nedavno predstavio HZJZ. Ovo međunarodno istraživanje provodi se u u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom u više od 40 zemalja svijeta.

U Hrvatskoj se provodi od 2002., a posljednji put je provedeno 2013./2014., kad je globalno anketirano više od 210.000 učenika, od toga 5741 učenik i učenica iz Hrvatske. Uključena su djeca u dobi od 11, 13 i 15 godina (5. i 7. razred te 1. razred srednje škole). Djeca su odgovarala na pitanja o zadovoljstvu svojim životom i stavovima o školi.

Zadovoljstvo životom važan je aspekt kvalitete života. Sreća i zadovoljstvo u djetinjstvu povezani su s dobrim životnim vještinama koje vode uspješnijem životu. Rezultati istraživanja za Hrvatsku pokazali su da se zadovoljstvo životom učenica smanjuje kako rastu. U dobi od 11 godina 91% djevojčica zadovoljno je životom, u dobi od 13 godina 84%, a u dobi od 15 godina 79%. Kod dječaka smanjenje zadovoljstva nije tako jako izraženo pa je u dobi od 11 i 13 godina 89% učenika zadovoljnih životom, a u dobi od 15 godina 87%. U usporedbi s rezultatima iz drugih zemalja, Hrvatska se smjestila na sredini ljestvice. Udio zadovoljnih životom gotovo je izjednačen s prosjekom u sve tri dobne skupine. Na vrhu ljestvice s najviše zadovoljnih životom su Albanija (11 i 13 godina) i Armenija (15 godina).

Na dnu ljestvice mladih zadovoljnih životom nalazi se Belgija (u dobi od 11 godina), Grenland (13 godina) i Makedonija (15 godina). Veće zadovoljstvo životom kod muškog spola i u mlađoj dobi nalazi se u većini zemalja uključenih u istraživanje. Uspoređujući najnovije rezultate za Hrvatsku s rezultatima iz 2002., kod učenika i učenica u dobi od 15 godina zabilježen je lagani porast zadovoljstva životom. Što se tiče odnosa hrvatskih učenika i učenica prema školi, Hrvatska se nalazi pri dnu ljestvice zemalja uključenih u istraživanje.

Na pitanje što misle o školi, učenici i učenice su mogli izabrati odgovor od “jako je volim” do “uopće je ne volim”. Kako se navodi u istraživanju, učenici u školi provode značajan dio svakog radnog dana te je za njih škola mjesto gdje žive i kroz život usvajaju što su naučili. Pozitivno iskustvo sa školom temelj je zdravog odrastanja te je zaštitni čimbenik za mnoga rizična ponašanja.

U Hrvatskoj je u 2014, godini udio učenika koji jako vole školu bio vrlo nizak. Kod učenika iznosi 15% u dobi od 11 godina, 7% u dobi od 13 godina i 9% u dobi od 15 godina. U usporedbi s muškim spolom, udio učenica koje jako vole školu nešto je viši u dobi od 11 i 13 godina te iznosi 20%, odnosno 8%, dok je u dobi od 15 godina izjednačen s muškim spolom i iznosi 9 posto. Ovim podacima se naša zemlja smjestila pri dnu ljestvice. U dobi od 11 godina školu vole manje jedino u Češkoj, Finskoj i Estoniji. U dobi od 15 godina smo jedno mjesto više.

Prosječno je u zemljama uključenim u istraživanja 2-3 puta veći udio učenika i učenica koje jako vole školu nego u Hrvatskoj. Na vrhu ljestvice su Albanija (u dobi do 11 i 13 godina) i Armenija (15 godina).