Skladištenje nuklearnog otpada svjetski je problem od otvaranja prvih nuklearki u pedesetim i šezdesetim godinama prošlog stoljeća.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) procjenjuje da je u svijetu privremeno skladišteno oko 370 tisuća tona radioaktivnog otpada.
„Naša generacija mora preuzeti odgovornost za nuklearni otpad. Ovo je rezultat 40 godina istraživanja i bit će sigurno idućih 100 tisuća godina“, rekla je ministrica okoliša Annika Strandhall.
„To je konačno rješenje za skladište potrošenog nuklearnog goriva. Time ćemo osigurati korištenje postojeće nuklearne energije kao dio tranzicije prema prvoj razvijenoj naciji neovisnoj od fosilnih goriva“.
Švedske nuklearke proizvele su oko 8 tisuća tona radioaktivnog otpada od početka rada sedamdesetih godina.
Sad se planira zakapanje tog otpada 500 metara u blizini nuklearne elektrane Forsmark.
Švedska odluka događa se u vrijeme ponovnog interesa za nuklearnu energiju koju mnoge države smatraju ključnom za napuštanje fosilnih goriva i elektrifikaciju društva.
Europska unija planira svrstati neke nove nuklearke kao „zelene“.
Šveđani su 1980. glasali protiv nuklearne energije, no njihov stav se mijenja, piše Reuters.
Glavne švedske stranke su 2016. postigle sporazum o nuklearnoj energiji, dogovorivši da šest postojećih reaktora nastave s radom te da ih se izgradi još deset na istim lokacijama.