Sve osim smanjenja referentnih kamatnih stopa Europske središnje banke bilo bi veliko iznenađenje, jer su nositelji monetarne politike pripremali tržišne dionike na početak prvog reza još u prvom ovogodišnjem tromjesečju, stava su makroekonomski analitičari Raiffeisen Bank International (RBI) iz srednje i istočne Europe, Ukrajine i Rusije, koji su se okupili na 51. tradicionalnom susretu koji je prvi put održan izvan Austrije, i to u Splitu. Prvi korak trebao bi uslijediti već ovaj tjedan, a dinamika ciklusa spuštanja ovisit će o ustrajnosti inflacije i razvoju gospodarske situacije.
Makroekonomisti predviđaju smanjenje referentnih kamatnih stopa sa sadašnjih 4,5 na 3,4 posto tijekom ove godine, odnosno na 2,4 posto u idućoj godini. Ocjena je da se Europa u gospodarskom smislu trenutno nosi bolje nego u bilo kojoj od ranijih kriza. Što se tiče gospodarskog rasta eurozone predviđanja su da bi se on trebao zadržati na 0.5 posto, dok je procjena za iduću godinu rast od 1,5 posto. Hrvatska, kao zemlja koja nadmašuje očekivanja, može očekivati rast BDP-a od 3 posto. Gospodarski rast će i ove godine, navode, biti potaknut potrošnjom, dok se iduće godine očekuje da će ga znatnije pogurati investicije.
Temeljni zamah inflacije postupno popušta, ali ona ostaje viša od onoga što bi bilo u skladu s ciljanom odnosno prihvatljivom inflacijom od oko 2 posto. Analitičari procjenjuju da bi se inflacija ove godine mogla dodatno smanjiti na 2,6 posto te da bi tek iduće godine mogla doći na spomenute prihvatljive razine odnosno na 1.9 posto.
RBI Analitičari napominju da će Europa u narednom razdoblju morati pratiti gospodarska kretanja te fiskalnu politiku SAD-a, države koja suprotno očekivanjima bilježi snažniji gospodarski rast i čije će Federalne rezerve ove godine također smanjiti referentnu stopu s visokih 5,5 posto usprkos brojnim slabostima na tamošnjem tržištu nekretnina. Za cijene nekretnina u Europi očekuje se konsolidacija i stabilizacija te da bi u razdoblju od pet do sedam godina mogle realno pojeftiniti