Kazna za pravne osobe iznosit će od 10.000 kuna do 40.000 kuna, a za odgovorne osobe u pravnim osobama ili obrtnike kazna će biti od 5000 kuna do 10.000 kuna. Građani koji se neće pridržavati pravilnog nošenja maski ili drugih odredbi Nacionalnog stožera Civilne zaštite o zabrani i ograničenju javnih ili privatnih okupljanja bit će kažnjeni s 500 kuna - rekao je ministar zdravstva Vili Beroš. Za posjednika privatnog posjeda koji organizira nedopušteno okupljanje kazna je od 5000 do 10.000 kuna, a za onoga tko organizira privatnu zabavu kazna će biti do 10.000 kuna.
POGLEDAJTE VIDEOVIJESTI:
- Kada je riječ o kažnjavanju ljudi na licu mjesta, moći će se odrediti kazna od 250 kuna za plaćanje odmah umjesto 500 kuna. Policija neće postupati samoinicijativno nego po dojavama. Svi koji žele dobro hrvatskim građanima vjerujem da će prijaviti okupljanja jer je cilj spriječiti širenje bolesti - kaže Beroš.
Hoće li se tvrtke i građani pridržavati mjera, kontrolirat će policijski službenici, Civilna zaštita i inspektori Državnog inspektorata.
Premijer Andrej Plenković će u Sabor po hitnom postupku uputiti izmjenu Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Mjere će na snagu stupiti nakon što ih prihvati Sabor.
Dio stručnjaka iz različitih profesija misli da se s time zakasnilo i da se s novčanim kaznama trebalo krenuti ranije kako bi se spriječilo širenje korone virusa te kako se situacija ne bi dramatično pogoršala prije nego što stigne cjepivo protiv virusa.
Vijeće za nacionalnu sigurnost je na svojoj sjednici prošli tjedan, neslužbeno doznajemo, razmatralo i kako provesti cijepljenje protiv COVID-19 te koje mjere poduzeti kako bi se one koji bi se, eventualno, protivili obaveznom cijepljenju primorali da se ipak cijepe. Prvo će se krenuti s informiranjem zašto se potrebno cijepiti, pa cijepljenjem ranjivih skupina. Bez toga se, najavile su već neke zrakoplovne kompanije, neće moći letjeti avionom, ići na fakultet, zaposliti se ili otići u kino.
- Uvjetovanje ostvarivanja nekih prava puno je efikasnije od kažnjavanja. Nisu sva prava ljudi jednako važna - rekao je za Express bivši predsjednik Ivo Josipović.
Bude li protivljenja obaveznom cijepljenju, razmatraju se i mjere koje bi se mogle nazvati ucjenjivačkima. Kako neslužbeno doznajemo, na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost razmatrali su i mogućnost da se onima kojima je istekla vozačka dozvola ili osobna iskaznica ne dopusti njezino produljenje ako se ne cijepe ili da se bez cijepljenja neće moći koristiti određena socijalna prava i olakšice.
Stožer takve odluke ne može donijeti. One na snagu mogu doći samo zakonom. Tu treba dobro promisliti i odvagnuti koje su granice između općeg interesa i narušavanja nečijeg prava te je li i u kojem je obliku to prihvatljivo ili nije, rekao je odvjetnik Anto Nobilo o ideji da se produljenje istekle vozačke dozvole ili osobne iskaznice uvjetuje cijepljenjem protiv virusa.
Nobilo napominje kako smatra da bi se tu radilo o organskom zakonu, što znači da bi ga saborski zastupnici trebali donijeti dvotrećinskom većinom. Istog je mišljenja i odvjetnik Veljko Miljević.
- Sama ideja pleše po granici i rubu zakonitosti, no narav pogibelji je velika pa smatram da bi se takva odluka mogla realizirati pozivanjem na točku 17 Ustava RH - rekao nam je Miljević.
Točka 17 Ustava kaže: “U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti. O tome odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika”.
Pogibelj je velika
- Opseg ograničenja mora biti primjeren naravi pogibelji, a ona je velika - kaže Miljević.
Ne cijepi li se najmanje 70 posto građana, cjepivo neće biti učinkovito jer zaštićeni neće biti ljudi čije je zdravstveno stanje takvo da sami cjepivo ne smiju primiti. Hrvatska ima oko tri milijuna punoljetnih građana i bude li cjepivo do daljnjeg zaobišlo djecu, maloljetne općenito, trebat će cijepiti više od dva milijuna ljudi. U koliko doza, ovisi o cjepivu. Za neke je dovoljna jedna, za većinu ipak dvije doze u razmaku od oko mjesec dana.
Istraživanje Svjetskog ekonomskog foruma o povjerenju u cjepiva, u kojemu je u studenom sudjelovalo 18.526 ljudi iz 15 država, pokazalo je da je 73 posto ljudi spremno primiti cjepivo protiv COVID-19, što je za četiri posto manje u odnosu na ankete iz kolovoza. Razlozi zbog kojih ljudi nerado uzimaju cjepivo variraju. Na globalnoj razini zabrinutost zbog nuspojava navelo je 34 posto, a zabrinutost zbog prebrzog provođenja kliničkih ispitivanja još 33 posto.
'Cijepljenje je razumna mjera'
- Ako je cijepljenje jedini način da se zaustavi epidemija, a sprečavanje epidemije je legitiman cilj, onda je obavezno cijepljenje razumna mjera i ljudi moraju biti odgovorni. Društvo ne može pristati da pojedinci u ime svoje slobode zaraze svoju okolinu. I u tom je slučaju uvjetovanje ostvarivanja nekih prava puno efikasnije od pukog kažnjavanja. Tu se mora pronaći ravnoteža jer nisu sva prava jednako važna i u ovom slučaju interes općeg zdravlja stanovništva ima prednost u odnosu na stajalište nekih pojedinaca koji se ne žele cijepiti jer, recimo, ne vjeruju u opasnost od COVID-19 - rekao je Ivo Josipović za Express.
Većina građana se, prema anketama, spremna cijepiti, no vlast sprema mjere za one koji dvoje ili se ne žele cijepiti protiv COVID-19. Više je mjera kojima bi država mogla privoljeti te građane na cijepljenje. Postoji, na primjer, mogućnost udaljavanja s radnog mjesta onih zaposlenih u državnim i javnim službama koji odbiju cjepivo, pri čemu bi zadržali posao, no na njega ne bi smjeli dolaziti i primali bi samo 30 posto plaće.