Debljina je sve češći problem kod djece i mladih, a analiza rezultata istraživanja “Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2021./2022. (CroCOSI)” pokazala je kako svako treće dijete osnovnoškolske dobi ima prekomjernu tjelesnu masu.
- Trenutno 36,1 posto djece u Hrvatskoj u dobi od 8 do 9 godina ima višak kilograma. Otkako smo u 2015. godini prvi put napravili naše CroCOSI istraživanje, došlo je do porasta od devet postotnih poena ovoga problema u djevojčica u jadranskoj mediteranskoj regiji - istaknula je Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).
Rezultate su u ponedjeljak objavili Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) i Ured UNICEF-a.
Musić Milanović navela je kako su razlozi za to problemi s prehranom, ali i tjelesna aktivnost koja je tijekom COVID-a bila u lošijem stanju.
Nema aktivne igre
Prema rezultatima ovog istraživanja, u aktivnoj igri umjerenog do visokog intenziteta jedan sat ili dulje prosječno provede većina djece, njih 93,5 posto. Ali Musić Milanović upozorava kako je COVID-19 pandemija imala veliki utjecaj na tjelesnu aktivnost djece pa se tako tijekom pandemije kod otprilike svakog trećeg osmogodišnjaka smanjilo vrijeme provedeno u aktivnoj igri. Suprotno tome, 37,3 posto djece u svoje slobodno vrijeme provodi dva ili više sata pred ekranima, a u vrijeme pandemije COVID-19 uočen je porast slobodnog vremena provedenog pred ekranima u svakog trećeg djeteta.
- Od 2015., kad smo prvi put napravili naše COSI istraživanje, važno je za istaknuti da je došlo do porasta devet postotnih poena problema debljine u djevojčica, posebno u Mediteranskoj regiji. Tome je tako zbog problema s prehranom, ali s druge strane vage je tjelesna aktivnost koja je, nažalost, tijekom COVID pandemije bila u lošijem stanju. U ovom trenutku imamo pokazatelje koji govore da nam djeca imaju izraženiji sjedilački životni stil nego što su imali prije COVID-a, a taman smo 2019. imali rezultate koji su pokazivali da smo zaustavili problem na razini od 35 posto - dodaje Musić Milanović.
Rezultati pokazuju kako su prekomjerna tjelesna masa i debljina češće zabilježene u dječaka, u njih 38,5 posto, u odnosu na 33,7 posto djevojčica. Uspoređujući rezultate po regijama, najmanji udio djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom zabilježen je u Gradu Zagrebu, njih 28,6 posto, dok je najveći udio bio u Panonskoj regiji, 38,9 posto, pri čemu treba napomenuti da u toj regiji čak 20 posto djece, odnosno svako peto dijete je debelo.
Ipak, rezultati su pokazali i određene pozitivne trendove.
Češće doručkuju
- U odnosu na 2019. godinu, djeca češće doručkuju, 81 posto djece doručkuje svakodnevno, a to je porast od 17 posto. Također, djeca jedu više voća i povrća, oko 15 posto više nego prije četiri godine. Za 10 posto je pala konzumacija zaslađenih napitaka, a to je skriveni izvor kalorija i jedan od glavnih razloga zašto se djeca u Hrvatskoj debljaju - kaže Musić Milanović.
Međutim, samo 3,1 posto djece u Hrvatskoj svaki dan zaista pojede pet porcija voća i povrća. Porasla je i konzumacija slatkih grickalica.
Iako je zadovoljna rezultatima, ističe kako je ovo problem na kojemu će trebati još više raditi.