Zbog toga su imali zdravstvene i probleme u prometu te poteškoće pri izvršavanju svakodnevnih obaveza, a neki su od ispitanika čak istaknuli i vidljive poremećaje u bioritmu kod životinja. U noći na nedjelju, u 3 sata ujutro, kazaljke ćemo pomaknuti jedan sat unatrag.

Rekao je to eurozastupnik Davor Škrlec, čiji je ured anketu i radio. Ističe da su Japan, Indija, Kina, Rusija i Turska s praksom pomicanja satova prekinule, dok je u zemljama članicama EU ljetno i zimsko računanje vremena zakonski regulirano.

- Glavni razlog prihvaćanja ljetnog računanja vremena u povijesti je bila ušteda ugljena, tada glavnog energenta. Danas više ne možemo tvrditi da promjene u računanju vremena pozitivno utječu na uštedu energije. Štoviše, zbog ljetnog računanja vremena klime su dulje upaljene, a u jesen se ranije uključuje grijanje, što pridonosi potrošnji energije. Uz mišljenje građana i struke, Hrvatska bi trebala razborito odabrati što je u budućnosti najbolje - kaže Škrlec.

I sama Europska unija u posljednje vrijeme sve češće razmišlja o ukidanju ljetnog i zimskog računanja vremena. Zastupnici u Europskom parlamentu na plenarnoj sjednici u Strasbourgu raspravljaju o potencijalnim štetnostima i koristima pomicanja satova. Anketa europarlamentarca Davora Škrleca napravljena je u listopadu, i to na uzorku od 1500 ispitanika različitih dobnih skupina, stupnja obrazovanja i različitih sredina. Za ukidanje ljetnog i zimskog računanja vremena izjasnilo se 85 posto ispitanika, a njih 68 posto izjavilo je kako im pomicanje kazaljki utječe na zdravlje.