Zoranu Milanoviću predstojeći parlamentarni izbori trebali bi biti šesti po redu. Nakon smrti Ivice Račana u travnju, Milanović je početkom lipnja 2007. na izvanrednoj izbornoj konvenciji SDP-a izabran je za predsjednika stranke. Osvojio je tada 825 od ukupno 1500 glasova stranačkih izaslanika, pobijedivši Željku Antunović u drugom, a Milana Bandića i Tonina Piculu u prvom izbornom krugu. Iste godine čekali su ga parlamentarni izbori 25. studenog na kojima je izgubio od HDZ-a, kojeg je tad vodio Ivo Sanader. SDP je prvo planirao Ljubu Jurčića kao kandidata za premijera te Milanovićem kao nositeljem svih izbornih lista. No ubrzo se Milanović odrekao Jurčića i za istu dužnost istaknuo sebe.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Smatram da ja moram preuzeti odgovornost za izvršnu vlast i sastavljanje vlade što znači da Ljubo Jurčić više nije SDP-ov kandidat za premijera. To je rezultat razgovora s Jurčićem i razgovora užeg vodstva SDP-a. Ljubo Jurčić bit će potpredsjednik vlade za gospodarstvo - rekao je tada Milanović.
Idućih mandat proveo je u oporbenim zastupničkim klupama.
- U Saboru je ugodno prva dva sata, a nakon toga postaje zatvor otvorenog tipa. Čak je i fizički teško jer nakon pet sati sjedenja na mjestu - bole prepone - kazao je Milanović u siječnju 2008. godine.
Godinu kasnije Ivo Sanader šokirao je zemlju porukom da je svoju dionicu odradio. Na čelnom mjestu u Vladi i u stranci zamijenila ga je Jadranka Kosor. Na izbore smo išli 4. prosinca 2011. Milanović je tada odnio pobjedu na čelu Kukuriku koalicije i postao premijer.
Po novi premijerski mandat krenuo je u bitku 8. studenoga 2015. no relativnu većinu od 59 mjesta osvojila je Domoljubna koalicija predvođena HDZ-om. Izborno iznenađenje bio je Most s 19 zastupnika s različitim političkim i ideološkim predznakom, a SDP-ova koalicija, koja prije izbora nije osobito dobro kotirala, osvojila je 56 mandata. S takvim izbornim rezultatom, obje su koalicije za dolazak na vlast bile prisiljene tražiti potporu Mosta.
Od izborne noći građani su svjedočili dnevnim obratima u pokušaju da se sastavi većina. Napeti pregovori završili su dogovorom Mosta i Domoljubne koalicije, čijem je kandidatu Tihomiru Oreškoviću povjerena premijerska pozicija. No ta Vlada nije dugo potrajala. Srušio ju je sam HDZ, na čije čelo nakon Tomislava Karamarka dolazi Andrej Plenković. Hrvatska ide na prijevremene izbore 11. rujna 2016. godine.
Izbore je obilježio znatno lošiji odaziv birača, HDZ i SDP dobili su manje glasova no Vladu je tada sastavio Plenković i njegov HDZ.
Nakon gubitka izbora Zoran Milanović odlazi s mjesta šefa SDP-a odnosno najavio je da se na stranačkim izborima neće više kandidirati za tu poziciju.
- To je to! Što se mene tiče, neću se više kandidirati. Razmislit ću čime ću se baviti, ali sigurno se u životu neću dosađivati - rekao je tada Milanović.
Nakon toga postao je poduzetnik i osnovao konzultantsku tvrtku. No bez politike nije dugo izdržao. Kandidirao je za predsjednika države i u drugom krugu 2020. pobijedio Kolindu Grabar Kitarović. Njegov mandat na Pantovčaku obilježila je tvrda kohabitacija s premijerom Andrejom Plenkovićem.
Milanović je u petak ponovno šokirao. Nakon što je raspisao izbore usred tjedna, 17. travnja špar dati kasnije najavio je da će biti SDP-ov kandidat za premijera.
Ovdje pratite sve oko izbora i Milanovićeve kandidature iz minute u minutu