Ribari iz Kaštel Kambelovca su ovog tjedna sa svoje koćarice Mira snimili četiri velika kita u blizini otoka Visa, niti mjesec dana prije toga jedan primjerak snimio je predsjednik Instituta Plavi svijet Draško Holcer. Institut ima bazu u Velom Lošinju i na Visu, jedina su institucija kod nas koja se bavi istraživanjem velikih morskih kralježnjaka.

- Na Visu se više susrećemo s kitovima, bilježimo vrijeme kada se pojavljuju i sada već možemo reći da se pojavljuju redovito u proljeće kada im se poveća količina hrane, ulaze u Jadran jer sada se riba diže s dna i povećava se broj planktona kojim se oni hrane - rekao je Draško Holcer. 

Kaže da se do sada smatralo kako kitovi u Jadran zalutaju iz Mediterana, ali prateći njihovo kretanje posljednjih godina uvidjeli su da je moguće kako im je naš Jadran redovita ruta.

- Ključni problem je kod nas da ljudi smatraju kako Jadran dopire do Lastova, Kornata i ostalih otoka, no Jadran je puno veći, taj otvoreni dio, u kojeg mi ni ne idemo sigurno ima puno životinja koje su sastavni dio naše faune, oni nisu fauna Tunisa ili neke druge zemlje, žive u Jadranu i migriraju po cijelom Mediteranu za hranom - objašnjava Holcer. 

Veliki kit, druga je po veličini životinja na svijetu, a za čovjeka je potpuno bezopasan i nije agresivan, hrani se planktonima i sitnom ribom. Živi u svim morima, a njegova veličina u Sredozemlju iznosi od 16 do 20 metara. Veliki kitovi trajno obitavaju u Mediteranu i jedina su populacija koja ne migrira prema polarnim morima u ljetnom periodu, procjenjuje se da njihov broj u Sredozemnom moru nije veći od nekoliko tisuća što ovu populaciju čini ugroženom.

- Ako ih vidite budite sretni što ste ih vidjeli, ponašajte se kao da je to brod koji ide svojom putanjom, slikajte ih i javite nam gdje ste ih vidjeli, nama je to bitna informacija za praćenje njihovog kretanja - zaključio je Holcer.