Umjetna inteligencija (AI) u obrazovanju sasvim sigurno nije tek varanje s ChatGTP-om. Ta tema znanstvenike i obrazovne stručnjake okupira već nekoliko desetljeća, no naglim razvojem posljednjih godina UI je postala jedno od najvažnijih pitanja u obrazovanju. U Hrvatskoj ipak kaskamo za svjetskim trendovima, no nekoliko institucija ipak se priključilo tome "vlaku". Jedna od njih je Zagrebačka škola ekonomije i menagementa (ZŠEM), koja je uključena u ambiciozan projekt "EUonAIR", čiji je cilj preoblikovanje obrazovnih sustava uvođenjem UI u edukaciju, istraživanje i mobilnost, kao i vođenje institucija. Projekt okuplja deset sveučilišta, te surađuje s više od 20 partnera u Europi.
Dorian Wild, asistent na ZŠEM-u na katedri za ekonomiju i matematiku, istraživač umjetne inteligencije u sklopu laboratorija AI:X:Lab, nedavno je u Cambridgeu, u sklopu konferencije "Generative AI in Education", predstavio simulaciju učionice u kojoj određen dio učenika koristi AI kao pomagača u nastavi. On je modelirao učionicu s virtualnim učenicima. Dorian je i jedan od prevoditelja najpopularnijeg udžbenika za umjetnu inteligenciju “Artificial Intelligence: A Modern Approach".
Grupni rad imao je jači efekt
- Kod mog modela, svaki učenik je imao određena svojstva kao što je stil učenja, razina interesa za nastavu, brzina učenja itd. Profesor je predstavljao vanjski faktor koji učenicima, ovisno o vrijednostima interesa, povećava razinu znanja. Učenici su imali mogućnost stvaranja međusobnih grupa ovisno o tome koliko su slični jedni drugima, te bi im se u grupama sposobnost učenja pojačala. Naposljetku su neki od učenika koristili AI kao pomagača, a drugi ne - pojasnio nam je Dorian.
U ovakvom "Agent-based " modelu elementi poput virtualnih učenika započinju sami kreirati situacije i imitiraju pojave iz stvarnog svijeta, a znanstvenik proučava dobivene rezultate.
- Nakon definiranja sustava, simulacija je puštena u tok i virtualni učenici su sami stvarali i prekidali odnose i grupe, pojačavali ili smanjivali korištenje AI-a te učili znanje od profesora. Neki od glavnih rezultata što smo primijetili je da grupno učenje ima jači efekt na asimilaciju znanja nego korištenje AI-a, te da učenici koji koriste AI u prosjeku stvaraju manje odnosa s drugim učenicima - kaže Dorian.
Prilagodba gradiva, načina učenja...
I dok se u realnom životu hrvatske škole muče s osnovama, nedostatkom nastavnika, pomoćnika u nastavi, natrpanim gradivom, pitamo našeg sugovornika zašto su ovakvi projekti važni. Je li UI alat koji će se koristiti u obrazovanju kakvo imamo, ili će utjecati na promjenu sustava podučavanja i rada s učenicima i studentima?
- I jedno i drugo. Trenutni sustav obrazovanja se temelji na tome da nastavnik određeno "prosječno" znanje prenosi "prosječnom" učeniku. Ako, na primjer, učionica ima 100 učenika, nastavniku je zbog ograničenog vremena teško svakom učeniku posebno prilagoditi nastavu njegovom stilu učenja, brzini, interesu itd. Nasuprot tome, UI omogućava adaptivno i prilagođeno učenje svakom učeniku. Kao što je Aleksandar Veliki imao svog privatnog instruktora Aristotela, tako i UI omogućava studentima da svatko od njih posjeduje svog Aristotela, koji će prilagoditi gradivo, metode i pristup učenja njihovim interesima, stilu i motivaciji. Na taj način, materijal koji je nastavnik prezentirao na nastavi, učenikov osobni UI proširi, odgovara na njihova pitanja u svakom trenutku, bez da moraju čekati odgovor na mail, ili dogovoriti konzultacije - tumači Dorian Wild ideju koja se razvija već na mnogim projektima.
Kako dodaje, dok nastavnik predaje, umjetna inteligencija svakom učeniku može dodatno pojašnjavati korake u izvodu jednadžbe ili potencijalno crta kartu neke povijesne bitke. UI već sada omogućuje prepoznavanje govora za transkripciju predavanja ili prijevode na različite jezike, olakšavajući pristup obrazovanju osobama s poteškoćama, ističe.
Loše strane
- Naravno, kao i kod svake tehnologije, i ovdje postoje loše strane. UI ima sposobnost pisanja eseja kopiranjem vašeg stila pisanja, rješavanja matematičkih zadataka i skoro bilo kakvog oblika domaćih zadaća. Zbog toga, smatram da će tradicionalne domaće zadaće ubrzo izumrijeti te ćemo zahtijevati drugačiji pristup. Jedan od načina je da se sve zadaće rade uživo na nastavi i da se izvršava više mini usmenih ispitivanja. Drugi pristup je da vam učenici pokažu seriju "promptova" (tekst koji se zadaje umjetnoj inteligenciji kako bi dala rješenje), kako biste vidjeli njihov misaoni proces pri rješavanju zadaća. Neki profesori koje sam upoznao na Cambridgeu koriste ovakav pristup - ističe mladi znanstvenik.
Iako su pomaci s AI u hrvatskom visokom obrazovanju vrlo mali i spori, globalno se umjetna inteligencija sve više uvodi u kurikulume, ne samo kako bi studenti stekli znanja o njenim principima i primjenama, već i kako bi se obrazovni proces prilagodio njenim individualnim potrebama, kaže Dorian.
AI piše znanstvene radove
- Na konferenciji u Cambridgeu nekoliko je profesora s raznih sveučilišta iz Europe demonstriralo na koji način već sada koriste UI i na koji način ga i dalje planiraju integrirati u daljnju nastavu. Najviše ga se, za sada, koristi radi stvaranja dodatnog sadržaja u obliku vježbi, projektnih zadataka i pomoćnog materijala. Neki su primijenili stil rješavanja domaćih zadaća koje sam ranije spomenuo, gdje traže studente da demonstriraju "promptove" koje su koristili tijekom rješavanja zadaća te ih onda dodatno ispituju kako bi vidjeli je li razumiju srž materijala iz zadaće. Jako je zanimljivo i to što su neki profesori krenuli koristiti AI kao pomoćnik u istraživačkom radu na način da im pomaže u sastavljanju teksta, abstrakta, pretraživanju literature, recenziji rada - te bi na kraju rada naveli detaljno koji alat su koristili i na koji način - tumači.
Manji broj profesora već koristi personalizirane virtualne asistente kao dodatnu pomoć studentima i 24/7 podršku tijekom učenje. To su počeli raditi i na ZŠEM-u, kako bi olakšali pristup informacijama zainteresiranim budućim studentima, vanjskim suradnicima, investitorima itd.
- Smatram da su sve ovo naznake da će AI stvoriti novu revoluciju u obrazovnom sektoru, od individualiziranih pristupa nastavi, načinu na koji profesori predavaju, pa sve do tradicionalnog koncepta domaćih zadaća. Samo će vrijeme pokazati - zaključuje Dorian Wild.