Bez maski za učenike od 1. do 4. razreda i dezinfekcije, ali svaki razred u svoje vrijeme - tako će u ponedjeljak ujutro izgledati početak prvog dana nove školske godine 2021./2022. Dio je to "olakšanih" epidemioloških mjera koje će se i ove godine provoditi u školama zbog epidemije koronavirusa. Treća je ovo godina koju diktira korona, a Ministarstvo znanosti i obrazovanja opet je najveći dio odluka spustio na same škole, odnosno njihove osnivače, gradove i županije.
Među najvažnijim mjerama su i dalje maske, koje trebaju nositi učenici od petog do osmog razreda OŠ, te srednjoškolci. Trebaju ih nositi i nastavnici koji nisu cijepljeni. Međutim, prema preporukama HZJZ, a koje je ovaj tjedan više puta ponovio ministar Radovan Fuchs, maske se neće trebati nositi ako je u učionici osiguran razmak između klupa od 1,5 do dva metra. Maske će se moći skinuti i ako je na određenom području dobra epidemiološka situacija. O tome će odlučivati ravnatelji za svoje škole, u dogovoru s lokalnim stožerima.
U škole će učenici ipak i dalje ulaziti po posebnim rasporedima, svaki razred u svoje vrijeme, a i dalje neće biti školskog zvona. Djeca će se ipak moći miješati na satovima izborne, dodatne ili dopunske nastave. Ponovo će se vježbati u školskim dvoranama, a iako će se većina nastave odvijati u pojedinoj učionici, učenici će ići u labose kemije, biologije i sl., ili učionice informatike.
Temperatura se učenicima neće mjeriti na ulazima, a roditeljima se preporučuje da je povremeno izmjere prije nastave, posebno ako im se čini da dijete ima povišenu temperaturu.
Maske su, ipak obavezne u zajedničkim prostorima (hodnici, izvan učionica, školskom prijevozu). Kako su nam rekli ravnatelji nekoliko osnovnih i srednjih škola, jako mnogo toga je opet prepušteno njihovoj osobnoj procjeni, te nema dovoljno jasnih uputa. Ističu i kako su im se već javljaju mnogi roditelji, posebno učenika 5. i 6. razreda, koji zahtijevaju da im djeca ne nose maske.
- Dobro je da o nekim stvarima odlučuje ravnatelj, ali ministarstvo bi trebalo propisati kriterije. Po kojim kriterijima se odlučuje oko nošenja maski, ili hibridnoj, odnosno online nastavi? Je li to po broju zaraženih, ili po kapacitetu škole, je li to po preporukama koje su date za pojedine pedagoške mjere? To je ostao prazan skup i rekla bih da je to prebacivanje odgovornosti na niže razine, kad se ne zna odlučiti. Tko god je nešto prigovorio, sve se maknulo - istaknula je za N1 bivša ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
Ministar odluku o maskama brani objašnjenjem da će se time izbjeći masovne samoizolacije za cijeli razred ako oboli neko dijete. I dalje je nejasno što će se događati kad drugog tjedna nastave započnu roditeljski sastanci, a koji se ove godine mogu održavati u školama. Hoće li roditelji ili razrednici trebati covid-potvrde, Fuchs je pojasnio za Vijesti RTL-a:
- Razrednik radi u školi i ako nije cijepljen nosit će masku i imati je tijekom roditeljskog sastanka. Covid potvrde (za roditelje) će ravnatelj zatražiti, odnosno donijeti takvu odluku ako bi u tom mjestu odakle gravitiraju učenici bila loša epidemiološka situacija.
Dakle, odustalo se od Covid-potvrda i za nastavnike i za roditelje.
Učenici svih osnovnih škola u cijeloj zemlji i ove godine dobivaju školske udžbenike koji će ih dočekati na školskim klupama. U nekim gradovima i županijama osnivači pokrivaju i radne bilježnice, te drugu opremu (tenisice, pribor itd.). Tako je u Gradu Zagrebu nova uprava također odobrila da se iz proračuna plate udžbenici i radne bilježnice kako za osnovne, tako i za srednje škole. U drugim županijama roditelji za srednjoškolca moraju izdvojiti više od 2000 kuna za udžbenike.
Ravnatelji i učitelji, te posebno nastavnici u višim razredima posebno su se žalili na skraćivanje nastavnih sati. Ove godine u većini škola satovi će trajati 45 minuta, osim u školama gdje, primjerice, idu učenici iz više škola (Zagreb), ili ne mogu drugačije organizirati satnicu da se ostavi dovoljno vremena za prozračivanje i dezinfekciju. I ove godine nedostajat će spremačica, ali i nastavnika iz predmeta poput fizike, biologije, kemije, informatike. To će se, kao i dosad, rješavati odobravanjem zahtjeva pojedinih škola (što je često dugotrajan proces).
Ove će godine u školskim dvoranama biti dopušteni treninzi školskih sportskih klubova. "Vanjski" sportski klubovi u školskim dvoranama moći će održavati treninge za učenike nižih razreda.
U školama na potresom pogođenom području Sisačko-moslavačke županije svi će učenici krenuti na nastavu u škole, ali dio će ih ići u druge škole. Glinska srednja škola, primjerice, postavila je kontejnere s učionicama, a učenici petrinjske I. osnovne škole ići će dijelom u Područnu školu Hrastovica, a dijelom u OŠ Dragutina Tadijanovića.
Ove će godine u škole krenuti najmanje prvašića dosad, tek oko 35.000. U osnovne i srednje škole kreće oko 456.000 učenika.