Europske države se već danima bore s poplavama. Unatoč visokom vodostaju Dunava, Beč je izbjegao katastrofu s kojom su se suočila druga europska mjesta, piše Deutsche Welle. Navode kako je razlog to što Beč ima veliki sustav za zaštitu koji se na obalama Dunava desetljećima gradio nakon učestalih i intenzivnih poplava na tom području.
- Na tome se počelo raditi još u 19. stoljeću. Osnaživalo se koristo rijeke i stvarale plavne ravnice, a time se znatno promijenio i krajolik grada - objašnjavaju stručnjaci.
Jedan riječni tok Dunava je Dunavski kanal kao umjetni kanal, a drugi je Stari Dunav, odsječen od glavnog vodotoka. Osamdesetih godina je dovršen kanal Novi Dunav, dugačak ukupno 21 kilometar. On teče paralelno s Dunavom, a zemlja iskopana za vrijeme njegove izgradnje je iskorištena za izgradnju umjetnog otoka. Tako se u slučaju velikih poplava voda spušta u Novi Dunav.
- Bečki sustav za kontrolu poplava je stvoren i za najgori scenarij. Ove mogu smanjiti količinu vode do 14.000 metara kubnih u sekundi, što odgovara poplavama koje se statistički događaju svakih 3.000 do 5.000 godina - piše Deutsche Welle.
Podsjetimo, poplave su uništile brojne gradove i napravile nemjerljivu materijalnu štetu. Bečki gradonačelnik Michael Ludwig je u ponedjeljak na konferenciji za novinare rekao da je "Beč još dobro prošao i da je u vrlo maloj mjeri zahvaćen nedaćama".
Ono što je Beču više naštetilo je orkanski vjetar koji je nemilosrdno rušio stabla i granje.
- U Beču smo morali zbrinuti desetke lakše ozlijeđenih osoba - napomenuo je Ludwig. Dodao je da su ozlijeđeni zbog pada grana ili drveća.