Dok šumski požari haraju Europom, a susjedna Slovenija se danima bori s najvećim požarom u svojoj povijesti, sve se češće aktivira instrument rescEU koji raspolaže vatrogasnom flotom pripravnom za intervencije diljem Europske unije.
Slovenija je prošli tjedan zbog požara na Krasu zatražila pomoć putem sustava rescEU u okviru Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu.
Požar u susjednoj zemlji sada je pod kontrolom. Samo u subotu je u gašenju požara sudjelovalo 13 helikoptera i zrakoplova iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Austrije, Mađarske i Italije, a dio spomenutih zemalja sudjeluje unutar sustava rescEU.
Hrvatska je slovenskim vatrogascima prošli tjedan četiri dana za redom slala kanader i/ili helikopter u pomoć.
Požar u Sloveniji opustošio je više od 3500 hektara površine, a velika većina Slovenaca sada smatra da država mora pojačati svoje kapacitete za gašenje iz zraka, kako ne bi ovisila samo o solidarnosti u okviru Europske unije.
Kako funkcionira rescEU?
Instrument rescEU, koji raspolaže zajedničkim europskim rezervama resursa, uključuje flotu zrakoplova i helikoptera za gašenje požara, kao i medicinsku opremu i terenske bolnice u slučaju zdravstvene krize.
U novoj sezoni šumskih požara koji haraju Europom, Komisija financira rescEU vatrogasnu flotu.
RescEU ove godine ima na raspolaganju po dva protupožarna zrakoplova iz Hrvatske, Francuske, Grčke, Italije, Španjolske i Švedske te jedan helikopter iz Grčke.
Komisija zajedno s tih šest članica EU-a odlučuje o raspoređivanju zrakoplova i helikoptera u članice EU-a koje zatraže pomoć u gašenju požara, navodi se na službenim stranicama EK.
RescEU potprogram je Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu kojega je Europska komisija uspostavila u listopadu 2001. godine kako bi se povećala pripravnost na katastrofe i krize te poboljšao odgovor na njih.
Unutar Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu uz 27 članica EU-a sudjeluje još šest država - Island, Norveška, Srbija, Sjeverna Makedonije, Crna Gora i Turska, a aktiviran je više od 600 puta od početka djelovanja.
Pomoć tog mehanizma može zatražiti bilo koja zemlja u Europi i šire kad premaši nacionalne kapacitete u odgovoru na prirodne katastrofe, zdravstvene krize ili sukobe.
Komisija ima ključnu ulogu u koordinaciji odgovora na katastrofe u Europi i šire jer doprinosi s najmanje 75 posto transportnih i/ili operativnih troškova raspoređivanja, piše na službenim stranicama EK.
Nakon što zemlja pogođena katastrofom uputi zahtjev putem Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu, na potezu je Koordinacijski centar za hitne slučajeve (ERCC) koji koordinira slanje pomoći potrebitoj zemlji.
Prošle godine su pomoć zatražile 84 zemlje te jedna međunarodna organizacija - UNICEF. Od ukupno 114 aktivacija, 36 ih je bilo unutar EU-a, a 78 izvan EU-a, pokazuju podaci na službenim internetskim stranicama Vijeća EU-a i Europskog vijeća.
Belgija je tada aktivirala mehanizam zbog poplava, Haiti zbog potresa i uragana, a Austrija, mediteranske zemlje i zemlje zapadnog Balkana zbog šumskih požara.