Protekle godine prekomjerne oborine zaustavile su rast šećerne repe jer su kiše sabile tlo i korijen repe se nije mogao razvijati, a ove godine sasvim drukčija situacija. Nedostatak kiše u gotovo dva mjeseca posve je osušio šećernu repu, pa je na poljima Istočne Slavonije prava kataklizma. Procjenjuje se kako je na istoku zemlje, gdje je najveća količina zasađene šećerne repe, uništeno više od 80 posto roda. Kampanja šećerne repe u jedinoj preostaloj šećerani, u Županji, tek što nije počela, a pitanje je koliko će od 350 hrvatskih ratara uopće imati repe za predaju šećerani.
POGLEDAJTE VIDEOVIJESTI
Usahnule i dehidrirane
- Sin i ja na svojim OPG-ovima obrađujemo ukupno 400 hektara zemlje, a od toga nam je 126 hektara pod šećernom repom. Sve do početka srpnja repa je bila odlična; znao bih svaki dan otići na polje pa s unucima gledati kako se razvija. Oni su mali, pa su se u listovima repe igrali skrivača; nisu se vidjeli od listova, koliko je bila visoka. Danas je na polju katastrofa. Gotovo dva mjeseca bez kiše, uz to temperature svakodnevno do 40 stupnjeva, učinili su katastrofu na tom usjevu. Korijen se držao dok je list bio jak i zelen i dok je bilo vlage u tlu. A kad su temperature počele pržiti list, on je povlačio vodu iz korijena repe, pa je i ona usahnula. Doslovce tako izgledaju sad repe u tlu. Usahnule, dehidrirane, nedovoljno razvijene - pokazuje nam svoju repu Ivo Kelić iz Marinaca nedaleko od Vinkovaca, najveći uzgajivač šećerne repe u tom kraju.
Sreća je što repu ima posijanu na više parcela, pa je u nekim dijelovima još donekle dobra i moći će računati s bar nekim urodom.
- Više od 80 hektara neću uopće vaditi jer nema smisla. Posve je propala. Kad uberem to što imam i predam u šećeranu, mislim da ću biti na gubitku više od 200.000 eura. A računao sam s bruto dobitkom od oko 420.000 - zbraja minuse Kelić i dodaje kako je sreća što je na ostatku zemlje posijao kulture koje su donekle dobro rodile, pa godinu neće završiti s gubitkom. Kelić kaže kako je u repu ulog 2000 eura po hektaru, što znači da je za sjetvu i uzgoj potrošio oko 250.000 eura.
Na zemlji radi cijela obitelj
U svojoj ratarskoj karijeri ovako osušenu repu još nije vidio.
- Nisam mogao vjerovati da se to može dogoditi; da se repa tako osuši. Zadnji put kad je bila tako velika suša, 2012. godine, s repom sam prošao tako da sam uspio namiriti dug. Jedan je uzgajivač u Ostrovu ove godine odlučio navodnjavati svoju repu i isto mu se dogodilo, njegova je istrunula. Imala je vode, ali je tlo bilo vruće - kazuje Kelić, koji je, strahujući od ovakvog scenarija, čak i osigurao dio svog nasada repe, no i to se ispostavilo kao uzaludno ulaganje.
Ogorčen na osiguranje
- Osiguranje od suše najskuplje je osiguranje. Svi su pametni pa kažu: 'Osiguraj'. Mi smo platili više od 7000 eura osiguranje od suše za 70 hektara, a u osiguravajućem društvu sad kažu da je njihov satelit pregledom terena ustanovio kako je šteta od suše 4 posto! Pa kakva je to prevara!? Više nikad neću platiti osiguranje usjeva. Istodobno i naša općina i županija proglasile su elementarnu nepogodu - ogorčen je Kelić.
- Nas par uzgajivača iz udruge imali smo hitan sastanak s ministrom Josipom Dabrom vezano za ovu situaciju s repom i rekao nam je da će Hrvatska potražiti pomoć iz Bruxellesa, iako je suša uništila i repu u Mađarskoj, Sloveniji i Srbiji. Zbog te situacije mogli bismo ove godine imati problema sa šećerom i uvozom, a i pitanje je tko će se iduće godine od ratara usuditi posaditi repu kad smo ove bili u tolikom gubitku. Vremenske prilike postaju svake godine sve lošije, a to je za nas ratare velika neizvjesnost, posebno uz ovakve 'garancije' osiguravajućih društava - kaže Kelić.
Nedostatkom repe izravno je ugrožena i posljednja hrvatska šećerana, u Županji, koja ovih dana radi s prepolovljenim kapacitetom, umjesto da bude prekapacitirana. A i tu je računica jednostavna. Nema repe, nema šećera, a i ono malo što ima bit će skupo kao zlato. Na koljenima su i industrija i zaduženi proizvođači jer su ukupne obveze dosegnule 10 milijuna eura. Na Vladu ide i prijedlog ukidanja referentnih prinosa te kreditiranja dugova uz pomoć HBOR-a jer bi u protivnom seljaci mogli u potpunosti odustati od uzgoja šećerne repe. A to bi bio kraj za domaći šećer.
Skupo kao zlato
Kontaktirali smo i neke stručnjake za poljoprivredu.
- Naši poljoprivrednici moraju prihvatiti da se klima promijenila i da moramo mijenjati kulture. Šećerna repa je upravo jedna od njih. Tradicionalne kulture više se neće moći uzgajati, osim možda na nekim mikropodručjima - rekao je Tomislav Bošnjak iz Društva agronoma Osijek i dodao kako je bio na terenu ovih dana te da nije vidio obećavajuću situaciju.
- Prema mojoj slobodnoj procjeni, imat ćemo od 30 do 50 posto smanjen prinos ove godine. Šećer će zasigurno poskupjeti. A rješenje? Po meni bi se mogli okrenuti većoj konzumaciji i proizvodnji meda i stevije. Zdraviji su od šećera, a ujedno bismo se riješili i tog uvoza - rekao je Bošnjak. Budućnost vidi u okretanju prema voćarstvu, odnosno sadnji kultura kojima odgovara topla klima.
Romeo Jukić iz Hrvatske agronomske komore bio je kratak i jasan.
- Koliko znam, u šećeranama uvijek postoje zalihe za godinu i pol do dvije. Međutim, ako imaju zalihe za samo šest mjeseci, onda bi došlo do drastične nestašice i poskupljenja - zaključio je Jukić.