Kako smo jučer objavili, mornar iz Odese, Ukrajinac Sergej Nikolov jedan od tri člana posade koji su preživjeli havariju broda Bourbon Rhode prije dvije godine, 26. rujna 2019. kada je među sedmoricom nestalih bio i hrvatski kapetan Dino Miškić, tužio je sa još dvojicom preživjelih mornara tvrtku Bourbon i na sudu su dobili puno veću odštetu nego što im je kompanija ponudila - mizernih 4000 dolara.
Sergej Nikolov i još dvojica tužili su tvrtku Bourbon jer se na fotografijama jasno vidi kako su iz Las Palmasa isplovili na "ruzinavom" brodu, a točan iznos odštete se ne navodi kao ni informacija jesu li odštetu dobile obitelji sedmorice čija tijela nikad nisu nađena, među kojima je i Miškić.
POGLEDAJTE VIDEO
Pravne mogućnosti obitelji poginulih, nestalih članova posade ili samih preživjelih članova posade komentirao je profesor Dragan Bolanča, s Pravnog fakulteta u Splitu i vodeći hrvatski stručnjak za Pomorsko pravo.
- Svaki član posade koji je bio na tom brodu, a koji očigledno nije bio sposoban za plovidbu, morao je imati ugovor o radu sa svojim poslodavcem. Taj ugovor o radu se poziva na nacionalni kolektivni ugovor vlasnika broda. A, ta oba ugovora (ugovor o radu i kolektivni ugovor) moraju biti u skladu s Konvencijom o radu pomoraca iz 2006. godine - kaže Bolanča za Slobodnu Dalmaciju.
Ako je brod bio u lošem stanju, kao što se moglo pročitati u medijima, poslodavac je objektivno odgovoran za nesreću koja se dogodila na moru.
- U tom kolektivnom ugovoru su odštete propisane po rangu, odnosno zvanju u službi. Tako npr. za smrt zapovjednika, supruga zapovjednika mora dobiti iznos od 120 tisuća američkih dolara, a svako maloljetno dijete dobiva po 17 tisuća dolara. Supruga prvog časnika palube za slučaj smrti dobiva 80 tisuća dolara, a i njegova maloljetna djeca dobivaju odštetu, ali manju od 17 tisuća dolara, koliko dobivaju djeca zapovjednika. U slučaju smrti ništa se ne mora sudu dokazivati, ali ako je u pitanju invalidnost, tada se ona mora dokazati medicinskom dokumentacijom, nakon koje sud donosi presudu - govori prof. dr. sc. Bolanča.
Valovi od deset metara
Podsjetimo, problemi Bourbon Rhodea, kojeg je zahvatio uragan Lorenzo na Atlantiku, počeli su 26. rujna 2019. Brod koji zbog brojnih problema nije uopće smio napustiti suhi dok u Las Palmasu na Kanarima bio je 26. rujna otprilike na pola puta do svojega odredišta, Georgetowna u Gvajani. Usred Atlantskog oceana našao se na putu uragana Lorenzo. Osim što je brod bio neodržavan, u očajnom stanju, satelitska oprema za komunikaciju pokvarila se drugog dana na oceanu.
Zbog problema s komunikacijskom opremom veliko je pitanje je li šibenski kapetan Dino Miškić uopće na vrijeme imao informaciju da je Lorenzo iznenada ojačao u uragan treće, četvrte pa pete kategorije. Iz transkripta njegove komunikacije s bazom vidi se da je spominjao valove od deset metara. To je bilo u trenucima kad je voda već počela prodirati u brod i Miškić je ubrzo naredio evakuaciju. Komunikacija s bazom bila je očajno spora, na prvu poruku - poziv u pomoć kapetana Miškića - odgovorili su tek nakon sat i 14 minuta!
Nadalje, EPIRB (Emergeny Position Indicating Radio Beacon) - inače uređaj koji omogućuje određivanje položaja broda u nevolji i šalje signal mjerodavnima na kopnu - trebao bi se aktivirati čak i u slučaju potonuća broda, no evidentno je da njegov signal (ako je uopće bio ispravan) nije odveo spasitelje do mornara na splavi. Spašene je detektirao francuski zrakoplov Falcon i javio brodovima točne koordinate.