Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Riječko sveučilište prvo je i jedino u Hrvatskoj koje je od jeseni prošle godine uvelo softver kojim se kontrolira originalnost seminarskih, završnih, diplomskih i doktorskih radova.

Dok se u Rijeci ovaj sustav uveo nakon čestih pritužbi profesora da pojedini studenti plagiraju svoje radove, u svijetu je ovakva vrsta kontrole i detekcije znanstvenih plagijata sasvim uobičajena te neke zemlje koriste takve sustave na državnoj razini.

- Ovaj način provjere radova nije kazna, nego poticaj studentima da još bolje nauče i napišu radove. Nije isto kad student nešto uzme, nauči i napiše svojim riječima ili kad samo copy pastea. Primjenom ovog alata smanjen je broj prepiski, a povećala se količina originalnih radova i usvojenog znanja studenata. To nije represivan alat koji ograničava, nego, dapače, ima efekt da natjera studenta da se stvarno angažira tijekom pisanja radova - pojašnjava prorektor Sveučilišta Zlatan Car.

Provjera svih 17.000 riječkih studenata

Kako je sustav za provjeru prepisivanja uveden prošle kalendarske godine, rezultati i postotak plagijata očekuje se u svibnju. Do sada se sustav koristio tek nasumično kod testiranih pedesetak radova.

- Sustav ima mogućnost provjere pojedinih stavki samog rada, a to uključuje naslov, reference i citate. Budući da je za reference normalno da se pokazuju kao prepiske, kao i uvodi koji uključuju razmatranje tuđih radova, to se dopušta. Imajući to u vidu, krajnji sud originalnosti rada donose mentori. Donošenje nekog globalnog kriterija na razini Sveučilišta je dosta problematično jer imamo različite znanosti. Ako pišete rad iz biotehnologije, koji ide po principu da ima uvod, zaključak, ali i materijale metodologije koji uključuju primjere i eksperimente koje je netko prije već radio, sustav će to prepoznati kao negdje već napisano i izbacit će rad kao plagijat. No tu onda uskače nastavnik ili mentor koji je odgovoran provjeriti postoji li ta neka dodatna vrijednost završnog rada i donijeti krajnju ocjenu - objašnjava nam riječki prorektor Zlatan Car.

Dodaje kako se s ovim sustavom išlo u integraciju svih riječkih fakulteta kako bi svih 17.000 studenata mogli svoje radove sami provjeravati preko sustava za e-učenje Sveučilišta u Rijeci MudRi. Provjera rada može trajati od pet minuta do dva sata, a ovisi o obujmu i kompleksnosti rada. Nakon završetka provjere student dobiva podatak koliko njegov rad nalikuje na već postojeći. Antiplagijatski softver pretražuje nekoliko baza, među kojima su baza za znanstveni rad, kao i 30 milijuna internetskih stranica. Sustav na godinu stoji 15.000 eura. Financira se iz prihoda sveučilišta, a to, uzimajući u obzir sve što nudi, nije velika cijena, smatra prorektor.

Stiže i novo superračunalo

Nakon studenata na red bi mogli doći i nastavnici jer u planu je kupovina dodatne licencije za provjeru plagijatstva znanstvenih radova. To bi, prema mišljenju prof. dr. Cara, pridonijelo kvaliteti znanstvenih časopisa. Sveučilište ove godine planira nabaviti superračunalo u vrijednosti 4,2 milijuna eura. Novac bi trebali dobiti iz EU fondova.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.