U ponedjeljak u Dnevniku HTV-a 'oči u oči' su se susreli Ivan Mišetić, predsjednik Vijeća članova HUP-a, i Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. U svojim razmišljanjima i stavovima su se, očekivano, razilazili.
Na početku emisije Mišetić je naglasio da će poslodavci tražiti daljnje porezno rasterećenje sljedeće godine. Kako kaže, poslodavci se za to zalažu kako bi svoje poslovanje učinili konkurentnijim na inozemnom tržištu.
Skupa hrana, male plaće
- U zadnje dvije godine to je čak više od 30%. S obzirom na to da je i udio troška hrane najveći udio u mjesečnoj potrošnji u kućanstvu, to je i najsnažniji udar - kazao je Sever komentirajući visoki gospodarski rast Hrvatske, ali i jednu od najviših stopa inflacije u Europi. Sindikalist napominje da su radnici u Sloveniji duplo bolje plaćeni od hrvatskih radnika, a u Njemačkoj i Austriji su plaćeni skoro tri puta više.
Zbog, kako kaže, neizdrživo niskih plaća, a posebno mirovina, život u Hrvatskoj, u odnosu na druge zemlje Europske Unije, je izrazito težak.
Mišetić je objasnio da poslodavci imaju prostora za podizanje plaća kod uvođenja nove tehnologije, uštedama, ali i u pojednostavljenju Zakona o radu.
- Ono što smo učinili tijekom ove godine su zapravo izmjene i dopune. Poslodavci očekuju bitno jednostavniji Zakon o radu i slobodu dogovaranja između sindikalnih središnjica i poslodavaca - rekao je Mišetić.
- Poslodavci cijelo vrijeme kad ulaze u izmjene Zakona o radu, neprekidno govore da je razlog njihovog ulaska u razgovore i u izmjene daljnja fleksibilizacija, pojednostavljenje sustava, što bi drugim riječima značilo zapravo manja zaštićenost radnika - prekinuo ga je Sever.
Objašnjava da su sindikati ti koji iniciraju cijeli niz kolektivnih pregovora, no volje za time zapravo nema.
- Hrvatski zakon o radu je prefleksibilan. On nije prenormiran u odnosu na ono što se hrvatskim radnicima događa. Ta nesigurnost posla je jedna od stvari koju moramo riješiti. Ono što bi poslodavci u Hrvatskoj često rješavali jest da se fleksibilizira Zakon o radu do maksimuma, da mogu s radnikom postupati kao sa starim dijelovima stroja. Istovremeno bi zadirali u porezni sustav kad je riječ o sustavu poreza i doprinosa za plaće, na način da ne moraju dizati bruto plaće, nego da tu radnik dobije nešto više tako da se plaća manje poreza i doprinosa - ističe je Sever.
- Tržišta nisu uvijek stabilna. Vrijeme kriza je to pokazalo. Potražnja se razlikuje u dobrim i lošim godinama. I poslodavci se moraju tome prilagoditi. Naša želja i volja za postizanjem granskih kolektivnih ugovora, primjerice, očituje se i u nedavno postignutom granskom kolektivnom ugovoru za drvnu industriju i industriju papira - brzo je replicirao Mišetićem naglasivši da je već nekoliko godina razvidno da u Hrvatskoj postoji tržište rada, a ne tržište poslodavaca.
Na pitanje o mišljenju o stranoj radnoj snazi Sever je rekao da strašno puno zloporaba ima i na strani poslodavca i na strani radnika. Strana radna snaga, kaže sindikalist, izložena je doista svemu i svačemu. Mišetićem pak vjeruje da su stranci skuplji poslodavcima od domaćih radnika na što mu je Sever oštro odbrusio da onda dignu domaćim radnicima plaće za toliko pa neće morati uvoziti strane radnike.
- Poslodavci su dobili jeftinu radnu snagu, a na državi je praktički sve ostalo. Javnim novcem bi ih trebalo učiti hrvatskom jeziku, javnim novcem bi ih trebalo zbrinjavati, a poslodavcima je važno samo da dobiju jeftine radnike i da mogu na tome vrtjeti kapital - zaključuje Sever.