Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica u srijedu je, s obzirom na upite novinara i građana , ukazala da je informacija, koju je u utorak prenio dio medija, o spornom prijedlogu Europske komisije navodne zabrane upotrebe autohtonog sjemenja u privatnim vrtovima zastarjela, a prijedlog povučen.

U nekoliko objava na Twitteru i nekim hrvatskim portalima moglo se pročitati da će Europska komisija zabraniti autohtone i stare sorte sjemenja te sadnju i uzgoj rijetkih sorti, navodi se u priopćenju ureda zastupnice.

"Građani ne trebaju biti zabrinuti jer se radi o poveznicama na članak Novog Lista od 2. svibnja 2013., a identičan se sadržaj može pročitati i u današnjem Glasu Istre. Istina je da je prijedlog bio razmatran u Europskom parlamentu, međutim, senzacionalistički članci previdjeli su dio prijedloga od 6. svibnja 2013. koji izričito navodi da upotreba sjemena u privatnim vrtovima nije obuhvaćena zakonodavstvom EU-a i privatni vrtlari mogu i dalje kupiti bilo koji biljni materijal i prodavati svoje sjeme u malim količinama", poručila je Dubravka Šuica, članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane u Europskom parlamentu. Štoviše, vrtlari mogu razmjenjivati sjeme s drugim privatnim vrtlarima i to ne podliježe pravilima u prijedlogu propisa, navodi se u priopćenju Europske komisije istog datuma.

Sporni prijedlog Europske komisije, također poznat kao "seed regulation", konačno je odbijen je Europskom parlamentu sa 650 glasova protiv, zbog zabrinutosti da će Komisiji dati previše snage zbog velikog broja tzv. "delegiranih akata", a da zemljama članicama neće omogućiti krojenje novih pravila prema njihovim potrebama.

Obzirom da je nakon toga Europska komisija odbila povući svoj prijedlog teksta i predložiti novi, poboljšani tekst, Parlament je zatvorio proceduru prvog čitanja i poslao svoj stav u Vijeće EU, a 7. ožujka 2015. Komisija je svoj prijedlog ipak povukla , navodi se u priopćenju ureda zastupnice Šuice.

"Proširenje je jedna od najuspješnijih politika EU"

U Bruxellesu je održana konferencija Europske pučke stranke na visokoj razini o europskoj budućnosti zemalja jugoistočne Europe, na kojoj su uz velik broj europskih dužnosnika i političkih lidera sudjelovali i potpredsjednik Odbora za vanjske poslove EP Andrej Plenković te voditeljica izaslanstva HDZ-a u EP i potpredsjednica Delegacije EP za odnose s BiH i Kosovom Dubravka Šuica.

Na 5. konferenciji Europske pučke stranke o jugoistočnoj Europi raspravljalo se o političkoj i sigurnosnoj situaciji u zemljama jugoistočne Europe te o trenutnoj fazi u procesu pristupanja Europskoj uniji s obzirom na zaključke sa sastanka u Solunu 2003.

Izlaganja su održali su hrvatski zastupnici u EP Andrej Plenković i Dubravka Šuica, a na konferenciji su sudjelovali i povjerenik za europsku susjedsku politiku Johannes Hahn, predsjednik EPP-a Joseph Daul, predsjednik Odbora za vanjske poslove EP Elmar Brok, predsjednik Kluba zastupnika EPP-a Manfred Weber, član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, bivši slovački premijer Mikuláš Dzurinda, ministar vanjskih poslova Makedonije Nikola Poposki, ministar unutarnjih poslova Kosova Skender Hyseni, predsjednik Demokratske stranku u Albaniji Lulzim Basha, izvjestitelj EP za Srbiju David McAllister, izvjestitelj EP za BiH Cristian Dan Preda te brojni drugi zastupnici u EP.

Na konferenciji je potvrđeno stajalište EPP-a o potrebi vođenja snažnijeg dijaloga EU sa zemljama jugoistočne Europe, te je izražena poruka političkim liderima da će se napredak na putu prema članstvu ocjenjivati prema individualnom pristupu svakoj od zemalja. Pritom je naglašeno da zajednički cilj svih zemalja jugoistočne Europe treba biti nastavak odlučnog provođenja strukturnih reformi, uspostave vladavine prava i korjenite borbe protiv korupcije te jačanja suradnje u susjedstvu.

Naglasivši vidljivi napredak zemalja u susjedstvu unatoč mnogim problemima, zastupnica Dubravka Šuica je izjavila: ''Stalo nam je da se vanjska granica Europske unije širi na jugoistok i stoga kao predstavnica Hrvatske se zalažem da sve zemlje jugoistoka Europe ispune kriterije kao što ih je ispunila i Hrvatska i da uđu u ovaj prestižni klub. To se odnosi na sve zemlje pa i na Srbiju i tražeći da ispuni kriterije mi joj pomažemo na njenom europskom putu. Posebno sam usredotočena na BiH i stalo mi je da što prije dobiju status kandidata za članstvo u EU jer je on jamstvo da će BiH morati provesti reformsku agendu. Hrvatska mora biti lider u jugoistočnom susjedstvu.''

Istaknuvši kako je proširenje jedna od najuspješnijih politika EU koja je Europu pretvorila u kontinent mira i demokracije, Andrej Plenković naglasio je da EU - unatoč brojnim drugim prioritetima - treba nastaviti politiku proširenja koja će i dalje jačati samu Uniju, ali i pridonijeti transformaciji zemalja jugoistoka Europe u moderne europske države.

Podsjetivši na konferenciju o "Europskoj budućnosti BiH - 20 godina nakon Daytona" koju su hrvatski zastupnici organizirali u prosincu 2015. u EP, Plenković je pohvalio veliki iskorak Bosne i Hercegovine koja je podnijela formalni zahtjev za članstvo 15. veljače o.g.