Škoti u četvrtak izlaze na povijesni referendum na kojem će odlučiti hoće li napustiti 307 godina dugu zajednicu s ostatkom Ujedinjenog Kraljevstva. Referendumsko pitanje glasi: "Treba li Škotska biti neovisna zemlja?".
Prema posljednjim podacima 4.285.323 birača su registrirana za glasovanje na referendumu o neovisnosti u četvrtak što predstavlja oko 97 posto stanovništva preko 16 godina starosti. Referendum je otvoren za one koji imaju 16 i više godina i žive u Škotskoj.
Neizvjesnost uoči referenduma
Potpora neovisnosti Škotske iznosila je 49, odnosno 48 posto prema zadnjim anketama koje su u srijedu objavili Ipsos Mori i Panelbase dan uoči referenduma koji bi mogao voditi k raspadu Velike Britanije.
Potpora ostanku Škotske u sastavu Ujedinjenog Kraljevstva iznosila je 51 posto, prema anketi koju je proveo Ipsos Mori, objavila je mreža STV news.
Izvijestila je da je time potpora neovisnosti narasla za 7 posto od istraživanja provedenog 5. kolovoza i da je za jednako toliko pala potpora uniji.
Rezultati referenduma trebali bi biti poznati u petak ujutro.
Salmond: Ovo je najveći i najznačaniji trenutak
U otvorenom pismu biračima uoči sudbonosne odluke, škotski prvi ministar Alex Salmond izjavio je da referendum predstavlja "najveći i najznačajniji trenutak koji ćemo ikad imati". Salmond je svoje sunarodnjake pozvao da iskoriste povijesnu priliku koja im se pruža i ''probude se na prvi dan bolje zemlje''.
- Riječ je o uzimanju budućnosti Škotske u vaše ruke - poručio je Salmond i dodao kako ne smiju dopustiti da im prilika ''isklizne kroz prste'', prenosi portal Scotsman.
Salmond je također poručio biračima da ignoriraju "sve očajnije i apsurdnije strašne priče" Downing Streeta i da vjeruju u sebe.
Darling: Izglasavanje neovisnosti bi bila tragedija
Alistar Darling, koji vodi kampanju protiv neovisnosti, kaže da bi izglasavanje neovisnosti bila "tragedija" te da je bilo dosta ružnih stvari u kampanji za neovisnost.
Odbacivanje neovisnosti ponudit će "bržu, sigurniju i bolju promjenu unutar Ujedinjenog Kraljevstva nego godine prepirki koje će uslijediti ako sutra izglasamo odlazak iz UK", istaknuo je.
U potezu koji je interpretiran kao paničan, britanski premijer David Cameron i još dvojica čelnika glavnih stranaka u Westminsteru obećali su u utorak "nove, velike ovlasti" Škotskoj ako donese odluku protiv neovisnosti.
Španjolska: Vidite li koliko se Hrvatska namučila
Španjolska vlada ocijenila je mogućnost odcjepljenja Škotske kao katastrofu koja bi povećala krizu u Europi i rizik dezintegracije Europske unije.
Tamošnji premijer Mariano Rajoy upozorio je i da bi neovisnoj Škotskoj trebalo puno vremena da ponovno postane članica EU, spomenuvši kao primjer Hrvatsku.
- Španjolskoj je trebalo osam godina, a Hrvatskoj, koja se zadnja učlanila, trebalo je puno više, upozorio je.
Škoti žele zadržati funtu i Kraljicu
Neovisna Škotska želi zadržati funtu i Kraljicu na čelu zemlje, odnosno zalaže se za opstanak personalne unije s ostatkom Ujedinjenog Kraljevstva, kao i članstvo Škotske u Commonwealthu.
Za razliku od Engleza, Škoti su mnogo više proeuropski orijentirani. SNP se zalaže za to da neovisna Škotska s Europskom unijom uspostavi odnos sličan onome koji danas postoji između Ujedinjenog Kraljevstva i EU. To podrazumijeva puno članstvo uz neke izuzetke, kao što je izuzeće od obaveze da se prihvati euro. Europska komisija još jednom je ponovila stajalište da će Škotska morati ponovo pregovarati za ulazak.
Škotska nacionalna stranka također želi ući u NATO, čemu se njeni partneri u Stranci zelenih protive, no spremni su to trenutno zanemariti. Što se tiče nuklearnog naoružanja, Škotska ima jasan stav – protiv. Britanija ima četiri podmornice s nuklearnim balističkim projektilima Trident u mornaričkoj bazi Faslane u Škotskoj. SNP želi da se nuklearno oružje makne iz neovisne Škotske što je prije moguće.
Bolju budućnost vide u naftnim zalihama
Škotska se vlada nada da bi s visokim naftnim prihodima mogla uspostaviti državni investicijski fond po uzoru na Norvešku i njezin fond vrijedan 470 milijardi funti. Štoviše, vlada razmišlja o osnivanju čak dvaju fondova. Prvi bi se bavio promjenjivošću cijena nafte, dok bi drugi bio namijenjen financiranju dugoročnih investicija da bi se Škotska preobrazila u visokorazvijenu zemlju kao što je Norveška.