Mjanmar, kojim sada vlada vojna hunta od 2021., tvrdio je da Gambija nema pravo podnijeti tužbu na najvišem sudu UN-a, službeno poznatom kao Međunarodni sud (ICJ).
No predsjedavajuća sutkinja Joan Donoghue rekla je da je vijeće od 13 sudaca zaključilo da svi članovi Konvencije o genocidu iz 1948. mogu i dužni su djelovati kako bi spriječili genocid, a sud ima nadležnost u ovom slučaju.
"Gambija je, kao država potpisnica Konvencije o genocidu, u pravu", rekla je Donoghue, čitajući sažetak presude.
Sud će sada sagledati meritum slučaja, proces koji će trajati godinama.
Gambija, koja je pokrenula tužbu nakon što je njezin tadašnji državni odvjetnik posjetio izbjeglički kamp u Bangladešu, tvrdi da sve zemlje imaju dužnost poštovati Konvenciju o genocidu iz 1948. godine. Organizacija islamske suradnje od 57 članica podržava je u tužbi koje je svrha pozvati Mjanmar na odgovornost i spriječiti nova krvoprolića.
Odvojena misija UN-a za utvrđivanje činjenica zaključila je da je vojna kampanja Mjanmara 2017. godine, kojom je protjerano 730.000 Rohindža u susjedni Bangladeš, uključivala "genocidna djela".
Iako su odluke suda obvezujuće i zemlje ih uglavnom poštuju, sud nema načina da ih provede.
U privremenoj odluci iz 2020. godine, sud je naložio Mjanmaru da zaštiti Rohindže od genocida, što je pravna pobjeda kojom su utvrđena njihova prava kao zaštićene manjine prema međunarodnom pravu.
Skupine Rohindža i aktivisti za ljudska prava smatraju da nije bilo znatnijeg pokušaja da se prekine njihov sustavni progon i ono što Amnesty International naziva sustavom apartheida.
Rohindžama se još uvijek uskraćuje državljanstvo i sloboda kretanja u Mjanmaru. Deseci tisuća ljudi već su desetljeće zatvoreni u kampovima za raseljene osobe.
Vojna hunta u Mjanmaru zatvorila je demokratsku čelnicu Aung San Suu Kyi koja je osobno branila Mjanmar na saslušanjima u Hagu 2019. godine.