Obrana optuženih u aferi "Softver" uspjela je na Optužnom vijeću Županijskog suda u Zagrebu ishoditi da se u postojeći spis priklopi spis iz "Vjetroelektrane" u kojem se nalaze nalozi na osnovu kojih su izdani nalozi za pregled mobitela Josipe Pleslić ex Rimac. U predmetu "Vjetroelektrane" optužene su, podsjetimo, i Josipa Pleslić i Gabrijela Žalac.
Potom će obrana imati uvid u njih, a nakon toga 8. srpnja optužno vijeće odlučit će o osnovanosti optužnice protiv Gabrijele Žalac. Obrana tvrdi da su dokazi na kojima se temelji optužnica protiv nje nezakoniti.
Sud je drugi put raspravljao o optužnici nakon što je Visoki kazneni sud u ožujku optužnom vijeću na ponovno odlučivanje vratio spis, smatrajući da optužno vijeće nije dovoljno detaljno objasnilo zašto smatra da su dokazi u spisu, uključujući i one famozne poruke u kojima se spominje AP zakonit dokaz.
Obrana je na sjednici optužnog vijeća u ožujku 2023. tražila izdavanje dokaza koje je smatrala nezakonitima, a među tim dokazima bile su i poruke koje su među sobom izmjenjivale Gabrijela Žalac i Josipa Pleslić. Prema ranijem stavu optužnog vijeća, poruke koje su između sebe izmijenile Pleslićeva i Žalčeva te Mladen Šimunac zakonit su dokaz, pa ih je sud odbio izuzeti iz spisa u kojem je Ured europskog javnog tužitelja podigao optužnicu protiv Gabrijele Žalac, Mladena Šimunca, Marka Jukića, Tomislava Petrica i dvije tvrtke.
Podsjećamo, bivša ministrica EU fondova Gabrijela Žalac uhićena je 10. studenoga 2021. Iz pritvora je izašla 3. siječnja 2022. U prosincu 2022.
Ured europskog javnog tužitelja u Zagrebu (EPPO) podigao je optužnicu protiv Žalčeve, vlasnika dviju informatičkih tvrtki, Mladena Šimunca i Marka Jukića, te Tomislava Petrica, bivšeg ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU). Njih EPPO, kao i dvije pravne osobe u vlasništvu drugo i treće optuženog, tereti za kaznena djela zloupotrebe položaja i trgovanje utjecajem prilikom nabave programa PLUR i SPUR. Točnije, Žalac terete za zloporabu položaja i ovlasti te trgovanje utjecajem, dok su Jukić i Šimunac optuženi za zloporabu položaja i ovlasti, a njihove tvrtke Ampelos i Micro project za poticanje na to kazneno djelo.
Europsko tužiteljstvo sumnja da je tijekom 2017. i 2018. tadašnja ministrica Žalac pokrenula postupak javne nabave informacijskog sustava za strateško planiranje i upravljanje razvojem u kojem je htjela osigurati povlašteni položaj svojim suoptuženicima i njihovim tvrtkama. Žalac je, među ostalim, optužena da je neosnovano povećala procijenjenu vrijednost nabave te odlučila provesti pregovarački postupak bez objave javnog poziva. Tijekom tog postupka samo su tvrtke povezane s ministričinim pouzdanicima pozvane da dostave svoje ponude, no natječaj je u listopadu 2017. poništila Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave.
Naposljetku, nakon provedenog otvorenog postupka javne nabave, Ministarstvo regionalnog razvoja sklopilo je kupoprodajni ugovor za nabavu informacijskog sustava s Jukićevom i Šimunčevom tvrtkom. EPPO naglašava da je odlukom bivše ministrice cijena nabave nerealno određena na 1,73 milijuna eura, iako bi realna cijena tog sustava iznosila otprilike 360.000 eura.