Plaće sudaca moraju biti više. One moraju biti visoke iz perspektive onih koji imaju minimalne, poručuje predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić govoreći o bijelom štrajku sudaca koji kreće od ponedjeljka. Njima se ovog puta u zahtjevima za veće plaće pridružuju i državni odvjetnici. Andrej Plenković dodatno povećanje - ne da!
POGLEDAJTE VIDEO VIJESTI:
- Može taj štrajk trajati i 10 godina što se nas tiče - oštar je premijer, ne obazirući se na probleme koji će se opet prelomiti preko leđa građana, a koji neće moći ostvariti svoja prava na sudovima. Za to on krivi Udrugu sudaca.
Što očekivati od ponedjeljka na sudovima?
Naime, bijeli štrajk znači da će se održavati samo hitna ročišta. Mjere opreza, kako to nazivaju iz Udruge sudaca, trajat će do 2. veljače.
- Na prvom stupnju se neće provoditi radnje, osim u hitnim predmetima, a koji su to, procjenjivat će svaki pojedini sudac od spisa do spisa. Kao i u svibnju, vodit ćemo računa da nikome ne nastane nikakva šteta i da posao obavljamo savjesno - objasnila je predsjednica Obiteljskog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu Kolinda Kolar za Dnevnik.hr. Ukoliko ste se mislili razvesti ili ste imali ročište za ostavinsku raspravu, morat ćete se strpjeti.
- Morat će se pričekati par tjedana, iako, kao i u svim drugim predmetima, procjenjivat će se od predmeta do predmeta - dodala je. Posljedice proljetnog štrajka još se osjećaju, tada su se, primjerice, na Općinskom sudu u Karlovcu, pojasnili su, rješavali hitni stečajevi i predstečajni postupci, obiteljski predmeti u koje su uključena djeca, istražnozatvorski spisi, hipotekarni krediti, spisi pred zastarom, privođenja koja imaju rokove od 24 sata za procesuiranje pred dežurnim sucem...
- Čak je i Franjo Tuđman bolje shvaćao i respektirao neovisnost sudstva nego Plenković - ističe Dobronić.
Plaće sudaca iz lanjskih imovinskih kartica
Njegova plaća, kako je naveo u imovinskoj kartici prošle godine, a koju će suci do idućeg mjeseca morati ažurirati za prethodnu godinu, iznosila je od 5700 do 5850 eura bruto. To je bez povećanja za koje su se suci izborili u ranijem štrajku i kada su s Vladom našli kompromis o 13-postotnom povećanju osnovice. Plaće su im porasle za oko 500 eura. Sada traže povećanje koeficijenata, nekima i za dvostruko, te prosječan rast plaća za 1100 eura neto, kao i materijalna prava u vidu regresa, božićnica... Željku Horvatoviću, predsjedniku Visokog kaznenog suda, plaća je bez ovog povećanja iznosila od 4650 i 4800 eura bruto. Ista je čelniku Visokog trgovačkog suda Ivici Omaziću, a nešto mala manja - od 4500 do 4650 - bila je Dragi Klasniću, šefu Visokog prekršajnog suda te Ingi Vezmar Barlek, predsjednici Visokog upravnog suda.
Čelnica zagrebačkog Općinskog suda Petra Kušević Fraculj, imala je, prema lanjskoj kartici, plaću između 3450 i 3600 eura bruto. U tim ciframa se kreću i plaće čelnika općinskih sudova u drugim gradovima. Plaća predsjednice Općinskog kaznenog suda Zagreb, Jasne Zoretić Rendulić, iznosila je od 3300 do 3450 eura bruto, a Zdravke Jagić, čelnice zagrebačkog Općinskog prekršajnog suda između 3150 i 3300 eura. Najmanju plaću među čelnicima zagrebačkih sudova ima Meri Dominis Herman, koja vodi Upravni sud, a koja je iznosila od 3000 do 3150 eura bruto. Na čelu Županijskog suda u Zagrebu je Zdenko Konjić, koji je na tu poziciju došao kao sudac Vrhovnog suda, ali imovinsku karticu kao predsjednik Županijskog nije ažurirao. Kao sudac Vrhovnog suda zarađivao je od 4650 do 4800 eura bruto. Čelnicima Županijskih sudova plaća se kreće, više manje, od 3500 do 4000 eura bruto. Iz Udruge sudaca proljetos su objavili kako je 2022. osnovna neto plaća suca početnika na Općinskom sudu iznosila 1522 eura, na Županijskom 1926, a na Vrhovnom sudu 2675 eura. Najveću plaću ima šefica DORH-a Zlata Hrvoj Šipek. Iznosila je, prema imovinskoj kartici, od 6750 do 6900 eura bruto, dok se općinskim i državnim odvjetnicima kreće od 3000 do 4000.
Odvjetnici podržavaju suce: 'Oni moraju imati jako velike plaće'
Odvjetnici s kojima smo razgovarali podržavaju suce.
- Sudac mora imati jako veliku plaću, veću od odvjetnika u privatnom biznisu, to daje i sigurnost da neće biti potkupljiv. Tako je u ostalim zemljama EU i ja nemam ništa protiv takvog standarda. Da bi imali dobro pravosuđe, morate imati kvalitetne ljude, a ne možeš ih privući ako im ne daš dobru plaću jer onda odlaze u odvjetnike i privatni sektor - kaže nam naša sugovornica dodajući kako bi uz tu visoku plaću sucima trebalo povećati i kvotu rješavanja predmeta. Njoj su otkazana sva ročišta. - Imala sam ih hrpu i doslovno sva su otkazana i sad neće biti zakazana sigurno tri-četiri mjeseca. Sada će vam njima bitna uhićenja, slučajevi nasilja i slično - kaže odvjetnica.
I drugoj su odvjetnici već javili o odgodi sutra i preksutra. - Pretpostavljam da će mi sve odgoditi i u idućim danima. Naravno da nikome ne odgovara da štrajk predugo traje, ali podržavam svakoga tko pokušava ostvariti svoja legitimna prava pa tako i suce. Sudački poziv je visokozahtjevna pozicija i trebao bi se i honorirati razmjerno tome - kaže nam.
Ministarstvo: Suci idu u štrajk nakon odbijanja vlastitih zahtjeva
Ministarstvo pravosuđa reagiralo je na tvrdnje predsjednika Vrhovnog suda da Vlada 'ne poštuje trodiobu vlasti', naglasivši da Vlada poštuje sudbenu vlasti, uvažava svačije pravo na mišljenje, ali da suci idu u štrajk nakon odbijanja vlastitih zahtjeva vezano za materijalna prava i plaće.
"Nastavno na medijske objave u kojima predsjednik Vrhovnog suda tvrdi da Vlada ne poštuje trodiobu vlasti, Ministarstvo pravosuđa i uprave ističe da uvažava svačije pravo na mišljenje te da je Vlada više puta pokazala poštovanje prema sudbenoj vlasti, ali da se u ozračju ultimatuma i prijetnji ne može postići dogovor", priopćeno je u subotu iz Ministarstva. Naglasili su i da je Ministarstvo i dalje spremno za nastavak dijaloga.