Uveli smo 2014. godine kolegij Društveni dizajn, kojem je cilj raditi s društvenim skupinama na stvarnim problemima.
Cilj je bio da studenti prepoznaju udruge koje se bave aktivizmom te uključiti dizajnere u proces od samog početka. Istraživanja su pokazala da se predrasude formiraju do 10. godine te smo mislili da je važno utjecati na najmlađi uzrast, pa su zbog toga studenti radili slikovnice. Voljeli bismo da cijeli ovaj projekt postane dio građanskog odgoja, od vrtića do škole, a nadamo se da ćemo njegove rezultate vidjeti kad sadašnja djeca odrastu u ljude koji prihvaćaju različitosti. Objašnjava nam mentorica Ivana Fabrio, docentica na Studiju dizajna u Zagrebu.
Njeni studenti, koji su trenutačno na drugoj godini, u slikovnicama “Kućica u Ježevu” i “Šarene priče” te knjižicom koja vodi strance kroz složeni postupak traženja azila, pokušavali su utjecati na problematiku rasne diskriminacije i ksenofobije u našem društvu. Studenti su se tijekom prošle akademske godine uključili u programe Centra za mirovne studije, razgovarali s azilantima, osmislili svoje projekte, a prošli su tjedan u Hrvatskom dizajnerskom društvu otvorili izložbu na kojoj su predstavili svoje radove.
Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije dodaje kako je njihovo istraživanje pokazalo da su upravo tražitelji azila treća po redu skupina o kojoj građani Hrvatske imaju najksenofobnije stavove, a s njima su studenti i radili svoje projekte.
- Radila sam na projektu Šarene priče, koji je koncipiran tako sa smo sakupljali priče od tražitelja azila, priče koje su njima pričale njihove mame, priče iz djetinjstva. Imamo tako priče iz Afganistana, Kosova, Tunisa, Irana, Pakistana i Hrvatske. Pretočili smo ih u slikovnice koje će mlađe uzraste upoznati s nekom drugom kulturom, a bilo nam je važno da se tim pričama prenose neke vrijednosti koje su univerzalne – rekla je Petra Vrdoljak.
Nakon izrade slikovnica, neki su studenti željeli i na terenu provjeriti kakve su reakcije djece na njih.
- Provela sam radionicu s djecom u Maksimiru i oni su jako dobro reagirali, bilo im je sve jasno jer je slikovnica napravljena njihovim jezikom, interaktivna je. Mislim da su ovakvi materijali potrebni učiteljima, roditeljima i odgojiteljima kako bi djeci približili temu dolaska izbjeglica kroz njima zanimljiv način. Kad smo djeci govorili o ježu kao o strancu koji nije opasan jer ima bodlje, nego da na tim bodljama može nositi jabuke i pomagati drugima, to im se jako svidjelo. Pitali su me zašto je jež u zatvoru, a ja sam im odgovorila da jež ne mora biti u zatvoru već da mu treba naći kuću – govori Slavica Farkaš, jedna od autorica slikovnice “Kućica u Ježevu”, koja je interpretacija “Ježeve kućice” Branka Ćopića.
Slavica je nakon projekta otišla volontirati u izbjegličkom kampu.
- Sama sam prošla kroz slično iskustvo u Domovinskom ratu, iz Vukovara, ali drukčije je kad pristupite djetetu koje spava u očevim rukama, jer jednostavno nema gdje drugdje spavati, umjesto da se igra s drugom djecom u dvorištu - govori o potresnom iskustvu.
Na izložbi, koja je otvorena do 15. lipnja, predstavljen je i letak koji se bavi pravnim dokumentima s kojima se tražitelji azila susreću kad prvi put dođu u Hrvatsku.
- Tu su pravne definicije, upute i koraci, koje smo htjeli prezentirati na što kraći, pristupačniji način, te jednostavnim jezikom objasniti izbjeglicama koje su im mogućnosti i prava ako odluče tražiti kod nas azil - objasnila nam je Dorja Benussi, jedna od autorica izložbe.
Obrazovanje je put do lakše integracije
Organizatori ističu da ih je zanimalo na koji način dizajn može pomoći u stvaranju uvjeta za lakšu i bržu integraciju stranaca. Suradnice na tom projektu bile su: Julija Kranjec, Emina Bužinkić i Tea Vidović iz Centra za mirovne studije (CMS). Centar je pokrenuo i program Borba protiv rasizma te ksenofobije, a zalaže se za uvođenja građanskog odgoja i mirovnog obrazovanja u škole.