"Ekonomske posljedice incidenta možda su beznačajne, ali geopolitičke doista postoje. Odmah nakon nasukavanja broda Ever Given, Rusija je predložila alternativni put između istoka i Europe koji je pet tisuća kilometara kraći nego Sueskim kanalom. Kina je učinila isto s Polarnim putom svile", kaže Lenglet.
Naglašava da se sposobnost stvaranja trgovačkih putova i nadzora nad njima uvijek smatrala obilježjem moći.
Novinar podsjeća da su Sueski kanal izgradili Evropljani, uključujući Francuze. Nakon Prvog svjetskog rata za njegovu obranu bila je odgovorna Velika Britanija.
"Ubrzo ustupa mjesto novom svjetskom vođi, Sjedinjenim Državama, koje su kontrolirale trgovačke putove tijekom 20. stoljeća", kaže Lenglet.
"Danas američku dominaciju izazivaju Kina i Rusija, koje žele ponuditi vlastiti model globalizacije vlastitim trgovinskim putovima", zaključuje.
Sueskim kanalom prolazi 12 posto svjetskog teretnog prometa, a ujedno je jedan od najprometnijih plovnih putova za isporuke nafte u svijetu. Kroz njega prolazi osam posto brodova koji prevoze ukapljeni plin. Kanalom prođe 19 tisuća brodova godišnje ili više od 50 dnevno.