Ruski napadi na civilno stanovništvo Ukrajine uzeli su maha. U srijedu jednim udarom ubijeno je 52 ljudi, a ranjeno njih šest, nakon što su pogođeni kafić i trgovina u selu Hroza u ukrajinskoj regiji Harkiv. U mjesnom kafiću u trenutku napada bili su stanovnici sela koji su ondje došli nakon sprovoda lokalnog vojnika, među ubijenima su udovica i dijete pokopanog vojnika. U napadu je ubijen i šestogodišnji dječak te je ranjena djevojčica, također šestogodišnjakinja.
- Svi ljudi su bili lokalni stanovnici, civili. Ni jedna vojska, ni jedan vojni objekt, ni jedno vojno vozilo. Svi mrtvi i ranjeni ljudi su civili - rekao je u srijedu Sergej Bolvinov, glavni istražitelj harkivske policije.
Potvrdio je da su na mjestu događaja pronađeni dijelovi projektila te da je napad izveden balističkom raketom Iskander, koju Rusija obično koristi u Ukrajini i ima relativno mali domet.
Dan poslije Rusi su bombardirali centar grada Harkiva, gdje se nalaze stambene zgrade, te su u napadu ubili 10-godišnjeg dječaka i njegovu 68-godišnju baku. Dijete od 11 mjeseci, brat ubijenog dječaka, ozlijeđeno je u napadu. Prije samo mjesec dana agresor je svojim raketama pogodio tržnicu, ljekarnu, trgovine i stambenu zgradu u gradu Kostiantinivka u Doneckoj te je u napadu ubijeno 17 civila koji su tog dana otišli na tržnicu po namirnice.
- Agresor u svojoj raketnoj moći, odnosno nemoći, ide na slamanje duha građana, ali ni jednom agresoru u povijesti to nije pošlo za rukom. Slično je radila i srpska vojska u Sarajevu, kad je 1994., a zatim i 1995. godine ubijeno ukupno 111 ljudi u dva masakra na tržnici Markale. Ovi napadi su čisti primjer ratnog zločina i nadam se da će se tako i tretirati te da će tako biti i prikupljeni dokazi - istaknuo je vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.
Napad na selo Hroza je drugi najsmrtonosniji napad na civile od početka rata u Ukrajini, a Rusi još nisu preuzeli odgovornost za njega. Prvi najsmrtonosniji je bio u ožujku 2022. godine, kad je bombardirano kazalište u kojemu su se nalazili civili u opkoljenom Mariupolju, gdje je, prema službenim procjenama, ubijeno više od 300 ljudi.
- Vjerujem da ovi napadi nisu slučajnost. Pogođene lokacije nisu imale nikakav strateški značaj niti su bile u blizini strateški važnih položaja, tako da su napadi vrlo vjerojatno bili zločinački usmjereni. Moguće je da su mete čak i birane po brojnosti civila. Naime, upotreba dronova u ovom ratu je izrazito česta te se iz zraka može uvidjeti da se na tim lokacijama očito skupljaju ljudi. Ne mora to nužno biti unaprijed planirano - zaključio je Avdagić.