Ljudi zatočeni u špilji mogu proživljavati različita emocionalna, mentalna ili fizička krizna stanja. U takvim situacijama, zbog neizvjesnosti, tamnog i nepoznatog prostora najčešće prvo nastupi osjećaj straha, a zbog nedostatka kontrole nad situacijom i neizvjesnosti, pojaviti se može i osjećaj tjeskobe - kaže za 24sata prim. dr. sc. Ivan Ćelić, specijalist psihijatrije iz Klinike za psihijatriju Vrapče, komentirajući situaciju zatočenih u slovenskoj špilji.

POGLEDAJTE VIDEO:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video Video: Borna Filić/Pixsell/Luka Safundžić/24sata

- Zbog stresa koji se kumulira kako vrijeme protječe, mogu doživjeti napade panike. Ako su dugo zatočeni, mogu razviti simptome slične klaustrofobiji. Nedostatak svjetla i osjećaj gubitka slobode mogu doprinijeti razvoju depresivnih tegoba, dok nedostatak sunčeve svjetlosti, poteškoće s pristupom hrani i vodi, kao i ograničena pokretljivost, mogu uzrokovati fizički stres, napominje stručnjak. Kako naglašava, reakcije ljudi ovakvo zatočeništvo su individualne, ovise o prethodnom iskustvu, strukturi ličnosti, emocionalnoj otpornosti i slično. Ljudi su različiti, pa će i njihove reakcije biti različite, zaključuje.

Klaustrofobija predstavlja iracionalan strah od zatvorenog prostora, i iako ne postoji kao zaseban dijagnostički entitet, možemo je svrstati u skupinu anksioznih poremećaja, pojašnjava prim. Ćelić. Strah predstavlja emocionalni odgovor na stvarnu ili percipiranu predstojeću opasnost, pa će osobe koje pate od klaustrofobije često dati sve od sebe kako bi izbjegle zatvorene prostore, poput dizala, tunela, podzemnih željeznica ili javnih zahoda.

MORAJU OSTATI U RUPI Drama u Sloveniji: Petero ljudi zarobljeno u jami. Ne mogu do njih: Čekamo da padne vodostaj

- No i izbjegavanje tih mjesta može pojačati intenzitet straha. Procjenjuje se da gotovo desetina opće populacije tijekom života pati od klaustrofobije. Jedan od realnih životnih problema može biti ako patite od klaustrofobije i trebate napraviti magnetnu rezonancu. U tim situacijama treba obavijestiti bolničko osoblje, a u dogovoru s obiteljskim liječnikom na vrijeme uzeti neki od sedativa ili anksiolitika za opuštanje, napominje psihijatar. Klaustrofobiju, dodaje, često uzrokuje traumatski događaj doživljen u ranom djetinjstvu.

- Na primjer, odrasli mogu razviti klaustrofobiju ako su kao dijete bili maltretirani ili zlostavljani, ako su bili zarobljeni ili držani u zatvorenom prostoru ili ako imaju roditelja koji pati od klaustrofobije. Turbulencije tijekom leta ili zastoj u tunelu također mogu biti okidač za razvoj klaustrofobije, zaključuje psihijatar.