Test krvi za otkrivanje Alzheimerove bolesti može biti jednako precizan kao bolne i invazivne lumbalne punkcije, sugerira istraživanje, te bi mogao revolucionirati dijagnozu ove bolesti.
Mjerenje razine proteina nazvanog p-tau217 u krvi moglo bi biti jednako učinkovito kao lumbalne punkcije u otkrivanju znakova Alzheimerove bolesti, a bolje od niza drugih testova koji su trenutačno u razvoju, tvrde stručnjaci.
POGLEDAJTE VIDEO: Paul pati od demencije, a životna želja mu je bila dirigirati orkestru: 'Osjećao sam se živim!'
Taj protein mjeri biološke promjene koje se događaju u mozgu tijekom Alzheimerove bolesti.
U istraživanju provedenom na 786 ljudi, istraživači su koristili ALZpath p-tau217 test kako bi identificirali pacijente koji vjerojatno, djelomično ili vjerojatno nemaju Alzheimerovu bolest.
Brže do dijagnoze
- Ovo istraživanje je izuzetno dobrodošao korak u pravom smjeru jer pokazuje da testovi krvi mogu biti jednako precizni kao i invazivniji i skuplji testovi u predviđanju postojanja određenih karakteristika Alzheimerove bolesti u mozgu neke osobe - rekao je dr. Richard Oakley, asocijativni direktor istraživanja i inovacija u Alzheimerovom društvu, piše britanski The Guardian.
- Osim toga, sugerira da rezultati ovih testova mogu biti dovoljno jasni da ne zahtijevaju dodatne istrage za neke osobe koje žive s Alzheimerovom bolešću, što bi moglo značajno ubrzati dijagnostički put u budućnosti. Međutim, još uvijek trebamo vidjeti više istraživanja u različitim zajednicama kako bismo razumjeli koliko su ovi testovi krvi učinkoviti kod svih osoba koje žive s Alzheimerovom bolešću.
Potencijal za revoluciju
Trenutačno, jedini način dokazivanja postojanja nakupljanja proteina u mozgu je lumbalna punkcija ili skeniranje amiloidnog PET, koje su dostupne samo u otprilike jednoj od 20 klinika za pamćenje u NHS sustavu. Lumbalna punkcija uključuje umetanje igle u donji dio leđa, između kostiju kralježnice.
Rutinski pregledi za starije
Istaknula je kako je potrebna bolja slika o tome kako se ovi tipovi testova krvi ponašaju u stvarnim zdravstvenim sustavima.
- Svi stariji od 50 godina mogli bi se rutinski pregledavati svake nekoliko godina, na isti način kao što se trenutno rade pregledi za visoki kolesterol. Moguće je da bi trenutačno dostupni tretmani za Alzheimerovu bolest bolje djelovali kod onih koji su dijagnosticirani na ovaj način. Međutim, mislim da je prava nada i dalje u razvoju boljih tretmana. Kombinacija jednostavnog testa s učinkovitim tretmanom za Alzheimerovu bolest imala bi dramatičan utjecaj na pojedince i društvo - dodao je profesor David Curtis, počasni profesor na UCL Institutu za genetiku, na londonskom Sveučilištu.
Studija autora dr. Nicholasa Ashtona, s Sveučilišta u Gothenburgu i kolega, objavljena je u časopisu Jama Neurology.