Gorana Marića (na slici lijevo) ne treba miješati sa Zdravkom Marićem (na slici desno) jer se, osim u prezimenu, u svemu drugome dramatično razlikuju.
POGLEDAJTE VIDEO:
Gorana Marića dio je HDZ-ovaca sklon opisati kao “laburista”. On je, ekonomski govoreći, uvijek stajao ljevije od SDP-a. Najbolje se to vidjelo prema njegovu konceptu konverzije kredita u švicarskim francima. Dok je Boris Lalovac osmislio model prema kojemu se svi “živi” krediti iz CHF-a konvertiraju u eure, Marić se zalagao za model prema kojemu bi konverzija pogađala i otplaćene kredite. Tomislav Karamarko je, pak, bio za “crnogorski model”, prema kojemu se trošak konverzije dijeli na banke, državu i korisnike u podjednakim omjerima. Blago rečeno, Goran Marić nije zaljubljen u banke. Upravo su banke sektor iz kojega dolazi Martina Dalić, potpredsjednica Vlade čija je ekonomska orijentacija kristalno jasna i posve suprotna Marićevoj. Ona se zalaže za privatizaciju i zakone tržišta, uklanjanje države iz gospodarstva, dok je probleme “frankovaca” rješavala gledajući interes banaka, a ne korisnika kredita. Zdravko Marić je puno bliže njezinoj koncepciji gospodarstva nego onoj u koju vjeruje njegov prezimenjak Goran. On dolazi iz Agrokora, pa će biti blaže tržišno orijentiran.
Martina Dalić je zagovarala neoliberalni pristup gospodarstvu, dok HDZ kao demokršćanska stranka zagovara socijalno-tržišno gospodarstvo, tako je Željko Rainer pojasnio zašto je Martina Dalić napustila stranku 2014. godine nakon oštrog sukoba s Tomislavom Karamarkom.
- Andrej Plenković si je vjerojatno potpuno nesvjesno podmetnuo tri tempirane bombe u Banske dvore - kaže naš izvor blizak stranci, odlično upućen u relacije troje važnih ljudi HDZ-a.
- Nitko od premijera nikad ne bi u Vladu stavio tri oprečno suprotna financijaša. Martina Dalić bila je ministrica financija, a dolazi iz bankarskog svijeta i MMF-a te je prijateljica s guvernerom Vujčićem. U istoj Vladi sjedi Goran Marić, žestoki protivnik banaka, koji se kao usamljeni vojnik među HDZ-ovcima borio za ljude koji su imali kredite u švicarcima jer je to ipak SDP-ova priča, a da ne spominjem koliko je problema šefovima radio dok je guverner bio
Rohatinski. On kad nešto zacrta, nema toga tko ga može primiriti. Umalo je posvađao guvernera i nekadašnju premijerku jer je napadao Rohatinskog, koji je smatrao da je to maslo tadašnje premijerke. S treće strane, Zdravko Marić gubi samostalnost jer de facto odgovara Martini Dalić, koja je vrlo osebujna i zahtjevna te se neće olako slagti s odlukama mnistra financija. Bit će tu itekakvih problema – kaže naš izvor snažno uvjeren da Plenković o pozadini ljudi koje je doveo, odnosno postavio nije detaljno razmislio.
Goran Marić u prvoj varijanti nije trebao biti dio Plenkovićeve vlade. U drugoj, kompromisnoj, trebao je ući u Vladu kao ministar bez portfelja, hrvatski rečeno bez lisnice - tj. ministar za počast, koji ne raspolaže ni materijalnom imovinom ni novcem. Na kraju se čini da će dobiti resor u kojemu će ipak biti koncentrirana državna imovina. Prema jednoj verziji, Marić je to uspio zato što se ekonomskim misliocima iz Mosta dopada njegova vizija socijalno-kršćanskog gospodarstva, a dodatak toj teoriji kaže da je Marić blizak Crkvi. U intervjuu Glasu Koncilu Marić je govorio o “razornosti kapitalističkog materijalizma”, što je prilično suprotno zamislima Gorana Marića, čiji je zadnji poslodavac najveći kapitalist u Hrvatskoj. Andreju Plenkoviću u tom smislu neće biti lako pomiriti suprotstavljene ekonomske vizije iza kojih stoje moćni ekonomsko-politički blokovi. A iza prve krivine još ga čekaju i vječno neugodni sindikati, koji se neće pitati iz koje će blagajne platiti milijarde koje im je obećao Ivo Sanader...
Što misle tri člana Vlade iz redova HDZ-a o važnim pitanjima za građane:
Martina Dalić, potpredsjednica Vlade: Ministrica gospodarstva dolazi iz bankarskog sektora
Zdravko Marić, ministar financija: Bio je zamjenik Ivana Šukera u Ministarstvu financija, dolazi iz Agrokora
Goran Marić, ministar bez lisnice: Bivši nogometni sudac, ljeti bauštelac, menadžer u Tisku, Vjesniku i Tiskari
Kako riješiti problem s bankama zbog konverzije švicarca?
Dalić: Problem švicarca iskrsnuo je u vrijeme vlade Jadrane Kosor. Martina Dalić u suradnji s bankama ponudila je tzv. balon kredite. Imat će široko razumijevanje za bankare.
Z. Marić: Dao je naslutiti da postoje konture nagodbe Vlade s bankama kako bi se izbjegla arbitraža. Detalji nisu poznati, no čini se da postoji rješenje koje neće opterećivati proračun.
G. Marić: Bio je za konverziju svih kredita u švicarcima, otplaćenih i neotplaćenih, što je više od SDP-ova modela, a bankama nije želio dati čak ni poreznu olakšicu koju im je Lalovac dao.
Treba li privatizirati javne tvrtke i ostalu državnu imovinu?
Dalić: Da. Ona smatra da je u javnom govoru riječ ‘privatnik’ postala pogrda, kao u socijalizmu. A privatizacija je, kaže, jedan od bitnih instrumenata povećanja efikasnosti ekonomije.
Z. Marić: Odlučni smo u provođenju privatizacije jer moramo smanjiti javni dug, rekao je Zdravko Marić u vrijeme prvog mandata ministra financija. Tim pravcem će i nastaviti.
G. Marić: Najizrazitiji protivnik privatizacije u HDZ-u. ‘Direktna posljedica privatizacije je deindustrijalizacija države i jačanje finacijsko–uslužnog sektora’, rekao je jednom.
Kako smanjiti javni dug i potrošnju države te treba li se dalje zaduživati?
Dalić: Sklona je rezanju javne potrošnje i kresanju proračunskih pozicija koje nemaju jasan smisao. Ukratko, ona želi demontažu ‘uhljebničkog’ sustava.
Z. Marić: Marić namjerava neutralizirati brzorastući javni dug. To želi postići intenziviranjem privatizacije imovine. Nije jasno rekao ide li na bubanj Podravka, HEP... HAC, čini se, ne ide.
G. Marić: Potrošnju, smatra Marić, najznačajnije može dinamizirati povećanje potražnje koja je u izravnoj korelaciji s kupovnom moći potrošača. Želi smanjenje poreza i povećanje proizvodnje.
Treba li povećati izdvajanja za zdravstvo zbog golemog duga?
Dalić: Gospodarski rast po stopama od tri ili četiri posto ne može se potaknuti bez temeljite reforme zdravstva te državne i javne uprave, uključujući i ustrojstvo države, smatra Dalić.
Z. Marić: Najavio je da nova Vlada neće povećavati opterećenja plaća za zdravstvo. Eksperimente Daria Nakića ne namjerava ponavljati niti uvoditi ‘nadstandard’ kojim bi bogati dobijali više.
G. Marić: Marić smatra da je u Hrvatkoj na djelu liberalni kapitalizam. Nije poznato koja je njegova vizija zdravstvenih reformi koje bi trebale riješiti problem 1,2 milijardi kuna minusa godišnje.
Kako reformirati porezni sustav i treba li mijenjati stopu PDV-a?
Dalić: Poreznu reformu počeo je planirati Zdravko Marić još u Oreškovićevoj vladi, pa će ideje Martine Dalić tu biti manje važne. Njezin reformski paket odnosi se na administraciju.
Z. Marić: Zdravko Marić namjerava u cijelosti reformirati porezni sustav. Model nije u potpunosti poznat. Za većinu građana, kaže, do povećanja poreznog tereta neće doći.
G. Marić: Goran Marić bi smanjivao poreze kako bi povećao proizvodnju. Nije obrazlagao cjelovitu verziju poreznih reformi, no njega u Vladi o tome vjerojatno neće pitati.
Kako riješiti problem arbitraže s Mađarima zbog Ine?
Dalić: O pitanju arbitraže s Mađarima odlučivat će izravno Andrej Plenković, jer je to jedno od središnjih pitanja hrvatske nacionalne politike i šire.
Z. Marić: Povinovat će se Plenkovićevoj zamisli, a ona glasi: ‘Nećemo dopustiti gašenje rafinerije Sisak, inzistirat ćemo na njezinoj modernizaciji’.
G. Marić: Prije ćemo se prestati baviti politikom, nego dopustiti zatvaranje rafinerije, rekao je ovoga ljeta u Sisku. Upitno je koliko je to realno...
Treba li promijeniti propise koji reguliraju rad HNB-a i guvernera?
Dalić: Zagovarat će potpunu autonomiju Hrvatske narodne banke i odbijanje inicijativa koje žele oštar nadzor, promjenu guvernera i slične akcije.
Z. Marić: Protivi se snažnijem mijenjanju propisa o radu Hrvatske narodne banke, no možda pristane na stanovite kozmetičke promjene.
G. Marić: Izraziti je protivnik guvernera (prije Rohatinskog, a sad Vujčića) i zagovornik dramatičnih promjena rada HNB-a.