S aktualnim predsjedničkim, i nadolazećim parlamentarnim izborima, Vlada je prema građanima u 2020. godini odlučila biti velikodušna. Nove mjere koje stupaju na snagu trebale bi nam u novčanike više stavljati nego iz njih uzimati. 

Opća stopa PDV-a ostaje na 25 posto, no zato se osnovni osobni mjesečni odbitak povećava s 3800 na 4000 kuna. Time će, primjerice, plaća Zagrepčaninu veća od 5000 kuna i bez dodatnih osobnih odbitaka porasti oko 55 kuna mjesečno u neto iznosu.

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video

Povećanje kreće u siječnju, što znači i na plaćama obračunatima za prosinac. Mladi radnici, do 25 godina, potpuno će biti oslobođeni poreza na dohodak, a mladi od 26 do 30 godina plaćat će pola poreza. Novac će dobivati jednom godišnje, kroz povrat poreza. Od početka siječnja više se neće oporezivati ni dopunsko zdravstveno osiguranje koje poslodavac plaća radniku.

Mlade u idućoj godini očekuju i još dva kruga subvencioniranja stambenih kredita, najvjerojatnije u ožujku i rujnu. Država mladima do 45 godina plaća od 30 do 51 posto rate kredita, ovisno o području na kojem se kupljena nekretnina nalazi.

'Baby boom' mjere

Subvencioniranje rate je limitirano na kredite do 100.000 eura i traje pet godina. Za svako već rođeno ili posvojeno dijete subvencija se produljuje za jednu godinu, a za novorođeno dijete dvije. 

S prvim danom travnja 2020. raste i iznos naknade roditeljima na roditeljskom dopustu. Za prvih šest mjeseci roditelji već dobivaju puni iznos plaće, dok je kroz sljedećih pola godine on sad limitiran na 3991 kunu.

Povećat će se na 5654 kune, što znači da će majka ili otac s prijašnjom plaćom manjom od tog iznosa, primjerice 5000 kuna, sad primati puni iznos svoje plaće, a majka ili otac čija je plaća bila 6000 kuna će od 1. travnja primati 346 kuna manje nego što bi imali plaću. Drugi dio roditeljske naknade još nije, dakle, u potpunosti delimitiran, za razliku od prvog, s kojim je to učinjeno 2008. godine.

U prvom kvartalu 2020. kreće i novi krug sufinanciranja energetske obnove višestambenih zgrada. Na raspolaganju su ukupno 152 milijuna kuna uz stopu sufinanciranja od 60 posto, nakon čega će biti objavljeni i pozivi za energetsku obnovu obiteljskih kuća i javnih zgrada. 

Toliko o lijepom po džep građana. Jer nam slijede i neka poskupljenja. S prvim danom nove godine na snagu stupaju izmjene u oporezivanju kave i bezalkoholnih pića. Sokove će se, osim prirodnih, oporezivati prema udjelu šećera - što je više šećera, veći će biti i porez, kako bi se spasilo zdravlje nacije.

Skuplja kava i sokovi

Napici s okusom kave oporezivat će se ovisno o udjelu kofeina i drugih sastojaka, dok će se dodatno oporezivati i svi energetski napici. Još nije poznato koliko će taj porez iznositi jer Vlada tek treba, do kraja ožujka, donijeti uredbu kojom će definirati iznose. Razmišlja i o novom povećanju trošarina na cigarete i alkohol. S druge strane, PDV na hranu u restoranima pada s 25 na 13 posto. Na ugostiteljima je hoće li smanjiti cijene za goste. 

U primjenu kreće i novi Zakon o turističkoj pristojbi, po kojemu će visina turističke pristojbe biti jednaka u cijelom gradu, odnosno mjestu. Osim za osnovne, plaćat će se za sve, dakle i pomoćne krevete koji se iznajmljuju, a odluku o visini turističke pristojbe godišnjeg paušala donose županijske skupštine. Najniža pristojba za iznajmljivače u domaćinstvu može biti 350, a najviša 1000 kuna po krevetu, za cijelu Hrvatsku.

Zbog strožih eko pravila u EU, moglo bi nas iznenaditi i poskupljenje novih automobila. Od 1. siječnja će se proizvođače u autoindustriji kažnjavati za svaki prekoračeni gram CO2 iznad zadanog, što bi se moglo preliti u konačnu cijenu novih automobila u salonima. Što se okoliša tiče, najizvjesnije je da će većini građana u Hrvatskoj 2020. poskupjeti odvoz otpada, dok će opet poskupjeti i plin.

Plus

1. Više u novčaniku

Četvrti krug porezne reforme donosi porezna olakšanja pa bi više novca trebalo ostajati u novčanicima radnika. Podiže se i prag ostvarenih prihoda za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12 posto s tri milijuna kuna na 7,5 milijuna. To bi trebalo donijeti olakšanje hrvatskim obrtnicima.

2. Jeftiniji restorani

Stopa PDV-a na posluživanje hrane u restoranima smanjuje se s 25 na 13 posto, no sad je na ugostiteljima da odluče hoće li smanjiti i svoje cijene. Ako do toga i ne dođe, očekuje se da vlasnici restorana barem povećaju plaće svojih zaposlenika. U domaćem ih turizmu kronično nedostaje.

3. Demografske mjere

S prvim travnjem iduće godine raste iznos roditeljske naknade za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta na najviše 5654 kune. U ožujku i rujnu bi trebala uslijediti i dva nova kruga subvencioniranih stambenih kredita. Oni su, međutim, dijelom zaslužni i za poskupljenje nekretnina.

Minus

1. Skuplji frižider

Hladnjaci možda neće poskupjeti, ali hoće ono što je u njima. Vlada želi stvoriti zdravije prehrambene navike kod mladih pa će uvesti porez na zaslađene napitke. Očekuje se i povratak ambalažne povratne naknade na mlijeko, ali i uvođenje povratne naknade na bočice od 2 dcl, što bi moglo poskupjeti dječje sokove.

2. Smeće leti u nebo

U 2020. godini Hrvatska će morati ispuniti EU cilj odvajanja najmanje polovice papirnatog, staklenog, plastičnog i metalnog otpada. Tek smo na pola puta do tog cilja, a već se najavljuje poskupljenje odvoza otpada. Bude li Hrvatska još morala plaćati i penale EU, ta bi se kazna također mogla preliti na račune.

3. Energenti ne miruju

Ove nam je godine plin u prosjeku već poskupio sedam posto, dok će 1. siječnja poskupjeti još 0,3 posto. Nakon toga će nova cijena plina za oko 600 tisuća potrošača u Hrvatskoj opet biti određena 1. travnja. Pribojavati se treba travnja 2021., kad država prestaje regulirati cijenu plina na tržištu.