Dječak u dobi od 11 godina preminuo je tijekom noći u Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević u Zagrebu od posljedica infekcije korona virusom.

Radi se o najmlađoj preminuloj osobi od posljedica novog korona virusa u Hrvatskoj. Neslužbeno doznajemo da dječak nije bolovao od drugih bolesti već je došlo do rijetke komplikacije. Odnosno, došlo je do multiorganskog upalnog sindroma koji se javlja kao pretjerani imunološki odgovor.

STRAŠNE VIJESTI IZ INFEKTIVNE U Zagrebu preminuo dječak (10), najmlađa žrtva korone u RH: 'Nije imao drugih težih bolesti'

Liječnici su prvi puta ovoga proljeća kod djece i adolescenata, kao posljedicu infekcije COVID-om, počeli primjećivati takozvani 'multiorganski upalni sindrom', koji može napasti bilo koji dio organizma. Do sada je zabilježeno nekoliko takvih slučajeva.

Kako nam je pojasnio prof.dr. Goran Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", ovaj sindrom pogađa mlađe od 19 godina, koji su prije infekcije virusom SARS-COV2 bili posve zdravi. Rijetko se može dogoditi da se zabilježi i kod starijih od 19 godina, a najstariji pacijent u Hrvatskoj s ovim sindromom ima 22 godine.

- Sindrom o kojem govorimo je imunološki posredovan i javlja se nekoliko dana ili tjedana nakon infekcije virusom SARS-COV2. Varira od posve blage kliničke slike, do teške, koja može prouzročiti pad krvnog tlaka i šok. Može pogoditi bilo koji organski sustav u tijelu, pluća, bubrege, jetru, krvožilni ili središnji živčani sustav, prouzročiti probleme sa zgrušavanjem – kaže prof.dr. Tešović, dodajući da ovaj sindrom traje nekoliko dana i može biti potencijalno smrtonosan ako se ne prepozna vrijeme.

STOŽER: U Hrvatskoj 352 novozaražena, a preminulo je 28 pacijenata

Iako ima određenih razlika, sličan je od prije poznatom Kawasakijevom sindromu, bolesti koja je karakteristična za djecu i očituje se osipom, vrućicom, povećanjem limfnih čvorova i katkada upalom srca i zglobova. No multiorganski inflamatorni sindrom kojeg uzrokuje COVID ipak je nešto novo, što su liječnici prvi puta uočili tek kada je počela epidemija. Zato, kaže prof.dr. Tešović, nije moguće dati sigurne prognoze ostavlja li trajne posljedice. Liječi se imunomodularnom terapijom (primjerice, imunoglobulinima i kortikosteroidima).

Ove pojave svakako su dokaz kako nema jamstva da COVID kod djece i adolescenata ne može prouzročiti ozbiljne probleme i komplikacije. Jer mnogi, naime, i dalje pogrešno vjeruju da je COVID bolest koja je opasna samo za starije.