Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) u srijedu, 17. srpnja, objavit će konačne rezultate prvog roka državne mature. Privremeni rezultati pokazali su loš ishod za ovogodišnje maturante. Maturu je pao svaki drugi učenik strukovnih škola, 4769 od 27.045 pristupnika dobilo je nula bodova na eseju iz hrvatskog jezika. Hrvatski jezik nije prošlo 22,4 posto učenika. I iz ostalih su predmeta rezultati lošiji nego lani.

Zadani tekst za esej bio je "Zločin i kazna", Fjodora Dostojevskog, no maturanti nisu razumjeli što znači riječ požrtvovnost, niti su znali prepoznati sporedne likove. Ministar obrazovanja kazao je da je to zato što su većinom pročitali smo skraćeni sadržaj na e-lektirama, te da su mladi previše pred ekranima, ravnatelj NCVVO-a najavio je detaljnu analizu i kazao da je ovo poruka za institucije koje trebaju educirati nastavnike, prvenstveno za Agenciju za odgoj i obrazovanje, te učiteljske fakultete.

No prema našim izvorima, izgleda da će konačni rezultati biti još gori. Osim što je NCVVO-u došlo više od 2000 pritužbi, moglo biti biti još više negativnih ocjena, odnosno pristupnika koji nisu prošli maturu. Kako smo već i pisali, bilo je i tehničkih problema pri ocjenjivanju, pa manji dio testova u nekim školama nije bio ocijenjen, no to je brzo riješeno. Pritužbe se, saznajemo, masovno odnose upravo na hrvatski jezik. 

O ovakvim rezultatima razgovarali smo s nekoliko sugovornika iz sustava koji su bili uključeni u provođenje mature. Ova generacija, upozoravaju, cijeli osmi razred i većinu prvog srednje provela je u izolaciji online nastave zbog Covid epidemije. Osim toga, ističu, vidljivo je da mnogi učenici nisu bili dobro pripremljeni na državnu maturu iz hrvatskog jezika. Bilo je škola, kažu nam, u kojima je iz eseja palo i više od polovice učenika. To je provjerljivo i može se analizirati rad nastavnika, smatraju.

No iz struke upozoravaju da nema dovoljno edukacija za nastavnike o tome kako pripremiti učenike za državnu maturu. Ono što je neophodno napraviti, kaže Nada Lovrić, predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, detaljna je i dubinska analiza državne mature - od rezultata, do samih testova, ocjenjivanja, sastavljanja pitanja.

- Ovo je rezultat dugogodišnjeg popuštanja u cijelom sustavu. Od dijeljenja petica u osnovnoj školi zbog pritisaka roditelja, učenika i ravnatelja, do puštanja da se lektire odrađuju kao kratki sadržaj. Ovo je problem koji se proteže debelo na osnovnu školu, pa nama do osmog razreda dolaze učenici koji ne znaju tablicu množenja. Ne znam zašto se toliko bojimo široke analize koju bi trebalo provesti na svim razinama. Ovako ne idemo na ruku učenicima. Što se tiče žalbi, zaista treba vidjeti koliko ih je realno, pa se onda može razgovarati je li ih previše. No o državnoj maturi ozbiljno moramo razgovarati, jer ne bi bilo dobro da postane svrha sama sebi, odnosno da bude tek temelj za još veće plaćanje privatnih priprema, umjesto da ono što se uči u školama bude dovoljno. Pitanje je i je li državna matura dovoljan kriterij za fakultete. Po meni je ozbiljan problem i ovih devet posto gimnazijalaca koji nisu prošli, to jest njihov završni rad, provjera četverogodišnjeg školovanja - zaključuje Lovrić.