Posljednjih dana kalendarskog proljeća i na početku ljeta očekuje se prvi ovogodišnji toplinski val u našoj zemlji, najavljuje Državni hidrometeorološki zavod. I bez El Niña, izgleda, imat ćemo temperaturne ekstreme. Iako je lipanj počeo nestabilno i kišovito, stiže snažan toplinski val s temperaturama koje će se penjati i do uzavrelih 40 stupnjeva Celzijevih. Nad Europom se nadvila toplinska kupola koja je glavni uzrok ekstremnih temperatura.
POGLEDAJTE VIDEO:
Riječ je o velikoj anticikloni, odnosno području povišenog tlaka zraka koja omogućuje da se topli zrak gomila ispod nje i to na nekoliko različitih mehanizama, objasnio je meteorolog Dnevnika Nove TV Nikola Vikić Topić. Zrak se u toplinskoj kupoli spušta, grije i suši, a time se onemogućava nastanak oblaka te imamo vedro vrijeme zbog kojeg se tlo i zrak mogu više zagrijavati.
- Mi se na kraju kuhamo u loncu i taj poklopac onemogućava toplini da izađe van - rekao je meteorolog.
Gotovo svi navedeni apsolutni maksimumi izmjereni su u srpnju i kolovozu, izuzetak je Virovitica gdje je apsolutni maksimum od 39,5 °C izmjeren 27. lipnja 1965. godine. Najviše je izmjerenih maksimuma tijekom kolovoza 2012. godine, s time da je većina postaja počela raditi od sredine prošlog stoljeća. Na postajama s duljim nizom mjerenja (od 19. stoljeća!) ističe se postaja Crikvenica gdje je apsolutni maksimum od 39,0 °C izmjeren 17. srpnja 1928. godine.
Tablica 1. Apsolutno najviše vrijednosti temperature zraka izmjerene na meteorološkim postajama u Hrvatskoj
Najčešći mjeseci s izmjerenim minimumima su siječanj i veljača, ali na nekim postajama apsolutno najniža temperatura izmjerena je u prosincu odnosno ožujku. Godine s najčešće izmjerenim minimumima su: 1956., 1963., 1985., 2003., 2012. i 2017. , pri čemu valja znati da je većina postaja počela raditi od sredine prošloga stoljeća, a na postajama s duljim nizom mjerenja, još od XIX. stoljeća, ističe se i 1929. godina.
Najniža temperatura do sada izmjerena u Hrvatskoj je -34,6 °C, u Gračacu 13. 1. 2003. godine.
Često se može naići na podatak kako je apsolutni minimum izmjeren u Gospiću, -36,0 °C, 4. veljače 1929., te u Čakovcu, -35,5 °C, dan ranije, 3. veljače 1929. No ovi podaci nisu izmjereni prema propisanim standardima Svjetske meteorološke organizacije te se stoga ne smatraju službenim rekordnim minimumima u Hrvatskoj.
Tablica 2. Apsolutno najniže vrijednosti temperature zraka izmjerene na meteorološkim postajama u Hrvatskoj