Tek što su završili lokalni izbori, a izbjegnuti parlamentarni, građani se mogu u brojnim mjestima spremati za novi izlazak na birališta.
Kao nikad dosad nakon lokalnih izbora, izravno izabrani gradonačelnici, načelnici i župani muku muče sa sastavljanjem većine u lokalnim parlamentima. Koliko ih od 556 neće u tome uspjeti bit će poznato ovaj i sljedeći tjedan, kad ističu posljednji rokovi za konstituiranje skupština. Ali dovoljno je pogledati četiri najveća grada, neke županije, od Primorsko-goranske do Međimurske, pa da se vidi da su političke karte potpuno drugačije promiješane.
- Nisam ja jedini, ovo će se događati i u drugim gradovima - pomalo rezignirano je rekao riječki gradonačelnik Vojko Obersnel (SDP).
Njegova moć je presedanski oslabljena iako je uvjerljivo pobijedio u drugom krugu. Lista SDP-a i partnera je također i relativni pobjednik u gradskom vijeću, ali im to nije bilo dovoljno. HDZ, Živi zid, Akcija mladih, HNS, Most i Nezavisne liste za Rijeku ušli su u pakt te izabrali svojeg predsjednika vijeća. Oni u toj koaliciji nemaju puno dodirnih točaka, osim što stoji nasuprot Obersnela. I svojim partnerstvom su uhvatili dugogodišnjeg SDP-ova vladara Rijeke u škripac.
Bez većine u lokalnom vijeću ni jedan čelnik ne može odlučivati o otuđivanju imovine vrednije od milijun kuna, ne može donositi glavne dokumente, poput prostornih planova, ali bez nje mu je osiguran i brzi pad. Naime, ako u prosincu gradska vijeća ne izglasaju proračun koji predlaže čelnik, građani će opet na izbore.
Do 2012. godine su u slučaju neizglasavanja proračuna na izbore morali ići samo vijećnici. SDP je onda izmijenio zakon, kaže tadašnji ministar uprave Arsen Bauk, kako bi napravili ravnotežu između moći gradonačelnika i vijeća. Oružje neizglasavanja proračuna je korišteno, ali ne u previše slučajeva. Sad se tri najveća grada, Zagreb, Split i Rijeka, suočavaju s novim izborima. A i u Osijeku još nije sve dogovoreno.
Kako je do toga došlo? U političku arenu su ušle nove stranke i nezavisni, osvojili su određeni broj mandata i zagorčali život velikima.
- Oni ne žele ići ni s jednima ni s drugima, imaju drugačije principe. Svakako je nakon ovih izbora porastao broj nezavisnih - kaže Ivica Relković, analitičar lokalnih izbora.
U Zagrebu Milan Bandić, iako je pobijedio u drugom krugu, a i njegova lista je relativni pobjednik za gradsku Skupštinu, nema većinu. Ovisi o sedam zastupnika HDZ-a i pet Brune Esih.
Samo s njima može imati potrebnu većinu od 26 ruku jer s druge strane nitko ne želi u pakt s njim. No Esih i Zlatko Hasanbegović zahtijevaju promjenu Trga maršala Tita, dok Bandić gura referendum. U teoriji, da se barem dvoje s liste HDZ-a ili Brune Esih priključe “ljevici”, mogao bi se dogoditi isti scenarij kao u Rijeci. Ako se to ne dogodi, opet će Zagrepčani na izbore, ali samo za Skupštinu. Koja opet može rušiti gradonačelnika na proračunu. U Splitu Andro Krstulović Opara (HDZ) ovisi o svojem žestokom protivniku Željku Kerumu. Bez njegove podrške pada i on. Iz izbora u izbore...
Gordan Jandroković, glavni tajnik HDZ-a i predsjednik Sabora, već je ekskluzivno za 24sata najavio da zakon treba promijeniti. Jandroković je već s terena dobio informacije da će u nizu mjesta u Hrvatskoj biti teško doći do nove većine te da će se rušiti gradonačelnici i načelnici.
- To nije dobro jer i u lokalnim sredinama je potrebna stabilnost kao i na državnoj razini. Loše je da se izravno izabrani čelnik koji ima najveći legitimitet može srušiti neizglasavanjem proračuna. To je i novi trošak, izaziva nestabilnost, a kod građana dolazi do zasićenja. Trebalo bi promijeniti zakon koji omogućuje nove izbore i za vijeće i čelnika nakon što padne proračun – rekao je Jandroković.
Kako uhvatiti novu ravnotežu, Jandroković nije detaljno obrazložio. U svakom slučaju, HDZ bi išao u pravcu da su lokalni čelnici teže smjenjivi.
I SDP-ovac Bauk, koji je bio ministar uprave i predložio zakon, shvaća da se situacija promijenila. On kaže da nisu mogli intervenirati u sam princip izbora jer su lokalni izbori bili u roku godine dana. Ima, međutim, zanimljivi prijedlog intervencije u izborni sustav.
- Veći dio vijećnika birao bi se na izborima, ali bi ostao i svojevrsni bonus u vijećnicima za izabranog čelnika - kaže Bauk.
Primjerice, u Zagrebu bi možda značilo da od 51 zastupnika, 41 izaberu građani, a 10 ih ima pravo imenovati onaj tko na kraju pobijedi za gradonačelnika. I tako dalje, zavisno od broja mjesta u nekoj općini, županiji ili gradu.
Bauk dodaje da su prije 2012. izabrani gradonačelnici imali preveliku moć u odnosu na vijeća. Oni su to probali ispraviti, ali sad ispada da su vijeća premoćna i to treba mijenjati.
Analitičar Ivica Relković kaže kako je jasno da je zakon u sadašnjem obliku svoje odradio i da ga treba mijenjati.
On je protiv Baukova modela o “bonusima” jer bi time ponovno dvije najjače stranke bile na dobiti. Smatra da bi trebalo ukinuti predizborne koalicije, ali i sniziti prag za ulazak u vijeća.
- Tad bismo imali čišću situaciju - smatra Relković.
Hrvatsku očito čeka nova promjena izbornog sustava, a pitanje je koliko će do nje popadati gradonačelnika i biti održano novih izbora.