S razvojem infrastrukture elektroničkih komunikacija i uvođenjem novih usluga pojavljuju se i novi načini djelovanja cyber kriminalaca, navodi MUP u izvješću o radu policije za 2023. godinu.
Broj kibernetičkih napada raste i sofisticiraniji su nego ikad. I neke naše institucije, poput bolnice Rebro, u posljednje vrijeme našle su se na udaru hakera. Nije poznato jesu li i koliku financijsku štetu imali, ali se zna da je šteta koju su takvi napadi prouzročili u ovoj godini čak 10,5 milijuna eura, dok je u istom razdoblju lani ona bila osam milijuna eura.
Najzastupljenije kazneno djelo kibernetičkog kriminala godinama je računalna prijevara, kojih je lani bilo 1571, a drugo po zastupljenosti je iskorištavanje djece za pornografiju putem interneta. Tih su djela u prošloj godini evidentirali 342, odnosno deset posto više nego godinu prije.
Da su edukacija i prevencija najbolji način borbe protiv kibernetičkog kriminala smatra politolog, kriminalist i stručnjak za sigurnost Tonći Prodan.
Često su meta napada infrastrukture od kritične važnosti
- Najslabija karika u tim napadima obično je ljudski faktor, najčešće ti napadi uspiju kad ljudi otvore neku malicioznu poštu. Često su meta napada infrastrukture od kritične važnosti. Policija provodi dio prevencije, a to je dobro. Mi smo također organizirali tribine s policijom, no tih bi radionica trebalo biti puno više - smatra stručnjak.
Neke od mogućih poboljšanja, govori, vidjeli su kad su radili procjenu sigurnosti firmi.
- Recimo, primijetili smo da su server sobe, u kojima se čuvaju najvažniji podaci, zapravo ranjiva mjesta. Često su tamo kopirni aparati, u njih može ući tko god želi, nema kontrole pristupa. Na informacijsku sigurnost može se utjecati i podizanjem tehničke sigurnosti. Može se uvesti registracija tko ulazi u određene prostorije, čak i dvostruka zaštita - kontrola pristupa karticama i evidencija videonadzorom - navodi Prodan.
Rastu i kaznena djela iz djelokruga terorizma i ekstremnog nasilja. Tijekom 2023. zabilježeno ih je 38, a to je za 46,2 posto više nego godinu ranije. Rastu i kaznena djela motivirana mržnjom, kojih je lani bilo 85, odnosno 66,7 posto više nego 2022. godine.
- Desni ekstremizam posljednjih godina u Europi, ali i u svijetu jača. Jedan od razloga su velike migracije ljudi, osobito ilegalne migracije. Ono što mnogi ne znaju je da islamistički terorizam nije najbrojniji, nego neki drugi vidovi terorizma, recimo separatistički - kaže Prodan.
10,5
milijuna eura iznosila je šteta od kibernetičkih napada u 2023. U istom razdoblju 2022. bila je 8 milijuna.
2032
kaznena djela kibernetičkog kriminala prijavljeno je policiji u 2023. Najzastupljenije su računalne prijevare.
46,2
posto rasla su djela terorizma i ekstremnog nasilja, kojih je lani bilo zabilježeno 38, a godinu ranije 26.