Cijene goriva u Hrvatskoj od jučer su opet pale. Spremnik benzina pojeftinio je za osam kuna, a spremnik dizela za čak 15 i pol kuna, pokazuju podaci portala cijenegoriva.info.
Vozači i poduzetnici koji se bave prijevozom zadovoljno trljaju ruke jer cijene goriva nisu bile ovako niske u zadnjih 14 godina.
POGLEDAJTE VIDEO
Cijena nafte se malo oporavila
A sve je rezultat pandemije korona virusa koja je uzrokovala slabljenje tržišta nafte pa je tako cijena po barelu prije tjedan dana doslovno otišla u minus.
Cijene nafte su se nešto oporavile, ali i dalje su ostale iznenađujuće nisko. Sve to utjecalo je i na cijene goriva. Kako nam je objasnio naftni stručnjak Davor Štern, cijene bi mogle i dalje padati.
- Po logici stvari bi to trebalo biti tako, ali, naravno, to je teško predvidjeti. U ponedjeljak je cijena nafte opet pala. Američki indeks WTI bio je na oko 15 dolara, a onda se samo srušio opet na oko 11. To je iznenađujuće nisko - govori nam Štern.
Uspoređujući situaciju prije samo godinu i pol dana, cijena nafte je tada praktički probijala rekorde. Barel je bio čak 145 dolara. Tada je postojao strah i da bi cijene goriva u Hrvatskoj mogle otići i na 15 kuna po litri.
Međutim, prosječna cijena litre benzina Eurosuper95 u Hrvatskoj danas košta 7,76 kuna, benzina Eurosuper100 8,41 kunu, a litra dizela u prosjeku košta 7,63 kune. Pala je i prosječna cijena autoplina koji košta 3,40 kune.
Prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Požar, ovako niske cijene benzina nisu bile od 2006. godine. Tada je prosječna cijena litre benzina bila 7,88 kuna. Litra benzina nije bila ovako niska od 2007. kada je bila 7,40 kuna.
Kako će se tržište nafte kretati dalje, teško je predvidjeti. Međutim, Štern kaže kako neke stvari više neće biti iste.
- Sve što je nekad vrijedilo u industriji nafte više ne vrijedi. Cijene su pale, a poskupile su vozarine, rafinerije se moraju prilagoditi utjecaju novih uvjeta na tržištu. Formula za formiranje cijena će se promijeniti. Stara pravila više ne vrijede, bacit će se u smeće, a čekaju nas nova pravila ako će ovakva situacija potrajati. Kakva će ona biti, ne zna se - komentira Štern.
Ističe kako će se sve to loše odraziti i na gospodarstva.
- Prije svega SAD, Rusiju, itd. Na njih će se to odraziti recesijom. Dok se ne oživi industrijska potražnja SAD-a i Europe neće biti ni potražnje. Ranije su se najveći proizvođači obvezali da će smanjiti proizvodnju za 10 posto. To im nije pomoglo. Teško da će ići spašavati cijene daljnjim skidanjem proizvodnje. Sve ovisi o tržištu hoće li oživjeti. Kad krene proizvodnja, onda će se i cijene vratiti - dodaje Štern.
Na pitanje može li ovakva situacija možda dovesti i do kraja naftne ere, Štern, kaže, ne može odgovoriti.
- Zaista je takve stvari teško procijeniti. Proizvođači nastavljaju dalje, treba oživjeti tržište. Jedino je sigurno da neka stara pravila oko formiranja cijena više ne vrijede - zaključuje Štern.