Veoma je važno, posebno u kontekstu brojnih neodgovornih komentara, objava, saopštenja i ponašanja da se spriječe bilo kakvi povodi za dalje konflikte između porodica, a pogotovo u okviru negativnih običaja koji treba da budu iskorijenjeni na području Crne Gore, stoji u opširnom priopćenju crnogorske policijske uprave nakon krvavog pohoda Vuka Borilovića (34) na Cetinju u kojem je 11 ljudi izgubilo život. 'Negativni običaji' na koje se policija referira jesu stari običaji krvne osvete, kada članovi obitelji ubijenih smatraju da imaju 'pravo' ubiti krvnika ili njegovog muškog člana obitelji da 'vrate dug'.
POGLEDAJTE VIDEO:
Jedan od najpoznatijih slučajeva prijetnje krvnom osvetom je onaj crnogorskog glumca Žarka Lauševića. Laušević, rođeni Cetinjanin, bio je velika zvijezda jugoslavenskog filma i teatra u drugoj polovici 1980-ih, a osvojio je Zlatnu arenu u Puli za ulogu u Oficiru s ružom Dejana Šorka. U ljeto 1993. godine s bratom Branimirom napadnut je šakama i pivskim bocama u Crnoj Gori nakon predstave u pijanoj svađi. Uzvratio je hicima iz pištolja i usmrtio dvoje ljudi, a teško ranio još jednog. Napadači nisu bili naoružani. Laušević je osuđen na 15 godina zatvora, služio je kaznu u Spužu i Požarevcu, a 1998. kaznu su mu smanjili na četiri godine. Napustio je tadašnju SR Jugoslaviju i otišao u Ameriku gdje se našao u nizu pravnih zavrzlama jer mu je Vrhovni sud u SRJ vratio kaznu na 13 godina. No srpski predsjednik Boris Tadić ga je 2011. pomilovao.
Laušević je o svom zločinu i zatvorskoj kazni napisao potresnu knjigu 'Godina prođe, dan nikad'. Međutim, krvna osveta obitelji ubijenih ostala je visjeti kao stalna prijetnja nad njim. Zbog te prijetnje nije se pojavio ni na vjenčanju vlastite kćeri. Kad se 2014. nakratko vratio u Crnu Goru, ujak jednog od ubijenih revoltiran je izjavio da se drži zakona 'zub za zub, krv za krv'.
Laušević je u kratkom boravku u Crnoj Gori posjetio i svog zatvorskog cimera Nikolu Kaluđerovića, koji je robijao jer je izvršio krvnu osvetu nakon što mu je sin ubijen u kafanskoj svađi krajem 1980-ih. Nekoliko godina kasnije novinarima Nedeljnika Kaluđerović je ispričao zašto je to učinio.
- Sretnijeg čovjeka u Crnoj Gori nije bilo od mene one noći kada sam osvetio sina, ovo ti iskreno govorim. Lakše ćeš proć' bilo gdje nego da u Cetinju ostaneš dužan krv nekome. Ovdje se to vazda računalo kao dug - rekao je tada Kaluđerović i dodao:
- Što drugo da ti pričam, meni je rođeni brat ubijen u osveti, nedaleko odavde. Ubio je momka na Cetinju, bio je u zatvoru, odležao, i poslije 25 godina ga ubiju. Mene su pri puštanju iz zatvora, plašeći se osvete za bratom, pitali - smijemo li te pustit Nikola. Smijete, rekao sam. Na bratovom pogrebu sam održao govor i poručio Popoviću, ubojici svog brata - to što si napravio, na to si imao pravo. Taj dug nikad ne zastarijeva. Slobodno se sudite, nećemo vas teretiti, niti sudski goniti, tako sam im rekao - ispričao je tada Kaluđerović.