To je to što me zanima!

Srednja žalost, tko zna kad će biti bolje. To nije zemlja znanja

Zbog utrke za ocjenama od djece se traži sve manje, novi kurikulumi bi se trebali doraditi, nastavnike bi se trebalo puno više motivirati i sačuvati ih od pritisaka roditelja. No pomaci se ne očekuju tako brzo
Vidi originalni članak

Nije dobro, nije strašno. Ta legendarna rečenica iz miniserije “Černobil”, kojom je voditelj nuklearke opisao rezultat mjerenja radijacije od 3,6 Roentgena, može se primijeniti i na rezultate PISA testiranja iz 2020. među hrvatskim učenicima. Iako su rezultati među svim zemljama bili slabiji, naši su učenici ipak prvi put ušli u prosjek po svojim vještinama iz čitalačke i prirodoslovne pismenosti. Matematička pismenost nam je i dalje - ispod prosjeka. No kako smo rekli, nije to dobro, ali nije ni strašno. Većina zemalja regije, s kojima smo dijelili obrazovni sustav, znatno su lošije od hrvatskih učenika (osim Slovenije). Zanimljivi su i neki drugi pokazatelji - primjerice, matematička pismenost direktno je povezana s BDP-om neke zemlje. Što je zemlja uspješnija i učenici su bolji. Osim u slučaju Estonije, koja već godinama vrlo sustavno podiže svoje obrazovanje i to im se polako vraća.

Ovaj sadržaj dostupan je samo 24sata PLUS+ korisnicima na portalu

Neometano uživanje u 24sata sadržaju i brojne pogodnosti dostupne su na originalnom članku.
Idi na 24sata

Komentari 1

  • Jelena_B. 13.12.2023.

    S obzirom kakav je sadržaj doktorata naših (bivših) ministara, nije čudo da nam je školstvo u banani.

Komentiraj...
Vidi sve komentare