Četnički vojvoda Nikola Kalabić, koji se smatra jednim od najvećih zločinaca tijekom Drugog svjetskoga rata, odlukom Višeg suda u Valjevu rehabilitiran je i smatra se neosuđivanom osobom. Sud je to odlučio još 2017., ali su zbog žalbe ponovno otvorili slučaj. Sad je presuda konačna. Rehabilitiran je, piše Blic.

Zahtjev je podnijela njegova njegova unuka Vesna, a sud je utvrdio da se sedam odluka Državne komisije za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njihovih pomagača u Drugom svjetskom ratu, donesene od travnja do listopada 1945. godine koje se odnose na Kalabića, smatraju ništetnim. Ništetnim smatra se i rješenje Sreskog suda u Mionici od 11. studenog 1946. godine koji je Kalabića proglasio narodnim neprijateljem i oduzeo mu imovinu. Njegova unuka sada traži povratak imovine dijela oduzete imovine.

Bio je poznat po nevjerojatnoj okrutnosti

Sam Kalabić zapovijedao je Gorskom gardom pod Dražinim zapovjedništvom, a pod nadimkom Ras-Ras bio je poznat po nevjerojatnoj okrutnosti koje se nije nimalo sramio. U pismu iz travnja 1944. godine je osobno naredio klanje partizanskih simpatizera.

Srpski mediji prenosili su još 2017., nakon prve presude, zaprepaštenje Vladana Pantića, koji je potomak stradalih u pokolju u Vraniću, selu 30-ak kilometara od Beograda, za koji je odgovoran upravo Kalabić. On je rekao kako su četnici u to selo došli 20. prosinca 1943. i tada ubili deset članova njegove obitelji. Toga su dana u Vraniću Kalabićevi četnici ubili 67 civila. Četnici su pokolje, u kojima je sudjelovao i sam Kalabić, počinili u 14 kuća u selu čiji se pojedine članove sumnjičilo za održavanje veze s partizanima. U svim kućama pobijeni su svi ukućani, osim petero koji su slučajno preživjeli. Prema njegovim riječima 10-15 četnika je u večernjim satima došlo u kuću njegovih predaka. Poklali su sve u kući “počevši od 87-godišnjeg djeda pa do jednogodišnje bebe u kolijevci”.

Nije poznato kako je skončao

Nakon poraza u Drugom svjetskom ratu, Kalabić se skrivao u ruralnim krajevima Srbije sve dok ga zloglasna Ozna nije uhvatila krajem 1945. godine. Službene vlasti kasnije su govorile da je Kalabić otvoreno nudio suradnju Ozni u zamjenu za imunitet od kaznene odgovornosti. Stav vlasti kaže da je Kalabić iskoristio svoja poznanstva kako bi namamio u klopku četničkog vođu Mihailovića. Draža je uhićen negdje u ožujku 1946. godine i tek nekoliko mjeseci kasnije je strijeljan. Kalabićeva sudbina ostala je nepoznata. Službeni arhivi ne bilježe ni presudu ni datum smaknuća, a ni mjesto smaknuća. Informacije iz druge ili treće ruke govore da je Kalabić ubijen nekoliko mjeseci nakon Mihailovića, a službeno je proglašen mrtvim tek 2011. u izvanparničnom postupku.