Beograd planira usmjeriti 500 milijuna kubičnih metara plina u mađarska skladišta do kraja lipnja, rekao je srbijanski ministar financija Siniša Mali na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Szijjartom.
"Složili smo se da ćemo u trenutačno iznimno kritičnim vremenima kad energetska sigurnost nije prirodno stanje...doprinijeti jamčenju energetske sigurnosti jedni drugima", rekao je Szijjarto.
Mađarska ima puno veći kapacitet za skladištenje plina od svojih susjeda i može skladištiti više od šest milijardi kubičnih metara plina, a popunjena je tek četvrtina skladišta.
Mađarska većinu svog plina uvozi iz Rusije plinovodom kroz Srbiju. Dvije zemlje će također udvostručiti kapacitet interkonektora svojih elektroenergetskih sustava, a očekuje se da će projekt biti dovršen za šest do osam godina.
Mali je rekao da će Srbija, koja je gotovo potpuno ovisna o ruskom plinu, do listopada imati ukupno tri milijarde kubičnih metara u skladištima, uključujući i ono u Mađarskoj.
Szijjarto je ponovio da Mađarska neće podržati prijedlog Europske unije za naftni embargo Rusiji dok se ne pronađe rješenje koje će osigurati energetsku sigurnost Mađarske.
Budimpešta je rekla da će joj trebati oko 750 milijuna eura kratkoročnih ulaganja za nadogradnju rafinerija i proširenje naftovoda koji dovodi naftu iz Hrvatske, kao i milijarde eura za odmicanje svog gospodarstva od ruske nafte.
Premijer Viktor Orban rekao je da se o predloženim novim sankcijama protiv Rusije ne bi trebalo raspravljati na samitu lidera EU-a idući tjedan.
Szijjarto je dodao da je svaka zemlja slobodna sama odlučiti hoće li kupovati naftu od Rusije ili ne, ali je naglasio da je potrebna jednoglasnost za odobravanje sankcija EU-a.
Beograd, koji balansira između svojih europskih težnji i stoljetnog vjerskog, etničkog i političkog saveza s Rusijom, osudio je ruske akcije u Ukrajini, ali je odbio nametnuti sankcije Moskvi.
>>>Stanje u Ukrajini iz minute u minutu možete pratiti OVDJE<<<